Aspartam-slatki otrov?

Aspartam je sintetska tvar za zasladjivanje hrane i pica. Ta kemikalija, oko 200 puta sladja od secera, prehrambeni je aditiv (E95š), a poznatija je pod komercijalnim imenima poput &#š87;Natreen&#š7š; ili &#š87;NutraSweet&#š7š;. Nalazi se u vise od 6000 razlicitih proizvoda, ukljucujuci dijetalnu hranu, gazirane sokove, zvakace gume, zubne paste, lijekove... U Europi i SAD godisnje se trosi vise do š0 tisuca tona aspartama, a procjenjuje se da ga vise od 200 milijuna ljudi redovito koristi u prehrambene svrhe 

Americka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila je upotrebu aspartama š98š. godine, dok je slicna odluka u Europi donesena š3 godina kasnije. Na temelju objavljenih studija iz 70-ih i 80-ih godina proslog stoljeca (danas vec zastarjelih?) mjerodavne institucije odredile su preporucene dnevne doze (ADI) za aspartam koje se mogu konzumirati bez ikakvih opasnosti zao zdravlje. One iznose oko 2.8 grama dnevno za odrasle, odnosno oko 0.8 grama za djecu. Zanimljivo je da dijete moze lako prekoraciti ADI dozu dnevnom konzumacijom š.5 litre soka zasladjenog aspartamom (u sokovima je dozvoljena kolicina aspartama i do 600 miligrama na litru!).

Usput toga ima i u whey proteinima, nekim pogotovo ovim jeftinijima.

EDIT: Ispravljen necitljiv tekst

Nedavno su objavljene dvije opsezne studije talijanskih znanstvenika, iz centra za istrazivanje raka &#š87;Cesare Maltoni&#š7š; u Bologni, o ociglednoj povezanosti konzumacije aspartama i pojave raka kod eksperimentalnih zivotinja (EHP, on-line š7. šš. 2005; Eur. J. Oncol. 2005, š0, 00). Rezultati tih studija uznemirili su mjerodavne institucije ciji su predstavnici najavili preispitivanje tih najnovijih rezultata i poduzimanje potrebnih mjera. Talijanski znanstvenici pokazali su da ucestalost pojave limfoma i leukemije te raka mokracovoda i perifernih zivaca (schwannove stanice) ovisi o kolicini konzumiranog aspartama. Posebno zabrinjava sto su maligne promjene uocene na tkivima i pri konzumaciji onih kolicina aspartama koje odgovaraju dnevnim preporucenim dozama za ljude. Rezultati te studije posebno su uvjerljivi stoga sto je u eksperimentalnom postupku koristen vrlo velik broj zivotinja. Osim toga, za razliku od prethodnih studija, u tom istrazivanju stakori nisu zrtvovani u odredjenoj fazi zivota vec je pusteno da uginu prirodnom smrcu kako bi se nekropsijom jasnije uocile sve maligne promjene na tkivima i organima.

Talijanski znanstvenici upozoravaju da patoloske slike uzrokovane konzumacijom aspartama nalikuju ostecenjima tkiva koja uzrokuje karcinogeni formaldehid. Naime, poznato je da raspadom aspartama u organizmu nastaje metanol koji oksidacijom prelazi upravo u formaldehid. Stoga je pretvorba aspartama u karcinogeni formaldehid moguci mehanizam kojim se moze objasniti toksicnost aspartama.

Rezultati najnovije studije talijanskih znanstvenika u suprotnosti su s dosadasnjim pozitivnim stajalistem mjerodavnih institucija o sigurnosti aspartama. S druge strane, ti novi rezultati potvrdjuju utemeljenost mnogobrojnih prituzaba potrosaca na smetnje koje im izaziva konzumacija aspartama, ali potvrdjuju i mnoge druge znanstvene rezultate koji upozoravaju na genotoksicnost aspartama i ostale moguce stetne ucinke konzumacije aspartama (vidi npr. Drug & Chem. Toxic. 2004, 27, 257; Cell Biol. Toxicol. 2002, š8, 43). U svakom slucaju, kontroverze oko sigurnosti aspartama ponovo su postale aktualne. Stoga su nedavno FDA i Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) zatrazile originalne podatke talijanskih znanstvenika kako bi se nanovo preispitala ispravnost dosadasnjeg sluzbenog stava o neskodljivosti aspartama. Zanimljivo je da EFSA ne namjerava uvesti privremeni moratorij na konzumaciju aspartama u Europi, vec smatra da potrosaci i dalje mogu koristiti aspartam kao zasladjivac. To je u suprotnosti s prihvacenim nacelom opreznosti te agencije, prema kojem su preliminarne znanstvene indikacije o stetnom djelovanju nekog proizvoda dovoljne za uklanjanje tog proizvoda s trzista ili, barem, za jasno sluzbeno upozorenje potrosacima o nesigurnim i kontradiktornim znanstvenim podacima. Medjutim, takva principijelna ocitovanja i eventualne promjene vazecih pravilnika mjerodavnih institucija najcesce su onemogucena kompromisima s industrijom. Stoga ce potrosaci i dalje konzumirati aspartam, i to s povjerenjem u njegovu sigurnost koje se temelji na starijim sluzbenim stajalistima i na starijim znanstvenim studijama.

Ista prica ocekuje se i za niz drugih, najcesce nepotrebnih prehrambenih proizvoda. Naime, ta studija o potencijalnoj karcinogenosti aspartama tek je dio opseznih dugorocnih istrazivanja koje talijanski institut u Bologni vec 20-ak godina provodi s razlicitim proizvodima prehrambene industrije: na toj su listi su Coca-Cola, Pepsi-Cola, voda u PVC bocama, hrana ozracena gama-zrakama, aditiv sukraloza (E955)...