Vitamin C

Askorbinska kiselina je rijetka tvar koja se nalazi u sve 3 funkcije; kao lijek, kao suplement i kao aditiv. Svugdje je jednako dobra!. Na sva 3 mjesta se koristi velika sposobnost mehanizma oksido-redukcije. Ako se doda u salamureno meso, uspjesno konzervira pozeljnu crvenu boju, ako se aplicira umornom pacijentu kao injekcija, vraca ga "u zivot", a ako se daje kao tableta ili kapsula pred pojavom gripe, moze skratiti duzinu bolovanja..Za razliku od drugih zivotinja covjek ne moze u organizmu sintetezirati askorbinsku kiselinu, pa je direktno ovisan o unosu izvana (š)

Premda je u prilogu citirano samo dvadesetak referenci za koje smo ocijenili da su najvaznije, broj objavljenih radova o askorbinskoj kiselini i njenom djelovanju je Ršš; ogroman! Neumorni istrazivaci stalno otkrivaju nove detalje pa ono sto smo znali o tom suplementu osamdesetih godina, smijesno je malo u odnosu na ono sto znamo danas! Oni koji citaju strucnu literaturu s zakasnjenjem od samo godinu dana, vec su liseni novih saznanja! Medjutim, svi oni koji spominju "lijecenje" C vitaminom grijese jer to nije lijek! Uobicajena uzrecica kod gripe "uzmi aspirin i C vitamin" apsolutno je dakle pogresna. Vitamin C stiti i pomaze, pa se bez ikakve rezerve moze reci C vitamin je "kralj" prevencije. Tko se njime zna sluziti, moze imati velike koristi. Uostalom, oko 50% americke populacije svakodnevno uzima neki od oblika C vitamina!

Kako djeluje:

Kada se kaze "prva linija obrane" misli se na njegovo antioksidacijsko djelovanje i specificnu ulogu u mobiliziranju obrambenih snaga organizma. Najveci broj radova (i knjiga) upravo se odnosi na problem preventivne zastite organizma (borba protiv virusa i bakterija), a tu je svakako C vitamin na prvom mjestu. Evo samo jadan primjer; poznato je da su maratonci zbog velikih napora, izuzetno osjetljivi na infekcije gornjih disnih putova. Ako dobivaju C vitamin prije utrke njihove se infekcije smanjuju za 25%.  cuvena knjiga dr Linusa Paulinga "Common Cold and Vitamin C" daje mnogo argumenata u prilog tome.  

Slijedeca ne manje vazna funkcija je sprijecavanje oksidacije LDL kolesterola sto je zapravo pretpostavka prevencije ateroskleroze (š). Nadalje, C vitamin je neophodan za pripremu tjelesnog "ljepka" Ršš; kolagena, koji ima funkciju ucvrscivanja misica i krvnih zila. Kao prirodni antihistaminik,   C vitamin omogucuje (olaksava) zarastanje rana i ublazavanje alergijskih reakcija. Premda je ucinak u prevenciji nazeba (prehlade) malen, ako se daju visoke doze (š-8 g dnevno) skracuje se vrijeme bolesti za 23% (2).

C vitamin je jedini antistresni cimbenik prirodnog podrijetla. Pokusima je utvrdjeno da velike doze primjerice,kod stakora gotovo potpuno blokiraju lucenje stresnih hormona! Prof dr S. Cambel sa sveucilista u Huntsville, Alabama je zatim takvo laboratorijsko istrazivanje prenio "uzivo" na studente i tako potvrdio prethodno dobivene pokuse. Rezultati istrazivanja prezentirani su na godisnjoj konferenciji drustva kemicara (American Chemical Society) u New Orleansu š999 godine. Po njemu,  C vitamin ima sposobnost "pripremiti" organizam da podnose stres zbog naglih promjena kao sto su primjerice putovanje, promjena sredine, operativni zahvat, rastava braka, gubitak voljene osobe itd

Opisano je antimutageno i antitumorsko djelovanje in vitro s povecanim dozama C vitamina, sto moze imati ograniceno znacenje u prevenciji ali ne i u lijecenju (2š) To samo potvrdjuje vec spomenuto pravilo da vitamin nije lijek. Lijecnici Medicinskog fakulteta sveucilista u Bostonu, ispitivali su 39 pacijenata s blagom hipertenzijom. Polovica je dobivala 500 mg C vitamina dnevno a druga polovica Ršš; placebo. Nakon mjesec dana tlak je pao kod prve skupine za 9,š%. Istovremeno njihova razina C vitamina u krvi bila 2 puta veca od kontrolne skupine. Rezultati ispitivanja su objavljeni u zadnjem broju znanstvenog casopisa Lancet od š999 godine. Objasnjenje tog fenomena dao je direktor Instituta Linus Pauling sveucilista Oregon dr F. Balz, profesor biokemije (š). On kaze da C vitamin "popravlja biolosku aktivnost dusicnog oksida" koji omogucuje opustanje arterijskih kapilara. C vitamin (askorbinska kiselina) je neophodan za formiranje vezivnog tkiva, a bez ovoga ni jedna tjelesna struktura ne moze biti cvrsto skupa.

Tesko je nabrojati sve druge korisne ucinke ove tvari..Dobro je poznato da se starenjem kolicina C vitamina u oku  smanjuje (5) i da se paralelno s tim padom moze pojaviti siva mrena (katarakta). Suplementiranjem C vitamina ta se situacija moze bitno promjeniti (7,8). a kombinacija C i E vitamina moze imati jos bolje ucinke (9). Buduci da C vitamin potpomaze djelovanje E vitamina, dobro je da su oba nazocna u metabolizmu.

Postoje indicije da C vitamin sprijecava formiranje zucnih kamenaca, ali jos uvijek  to se ne moze definitivno potvrditi (š2). Primjeceno je da C vitamin bolje djeluje u prirodnom kompleksu s bioflavonoidima, pa se prema tome vrlo cesto pripremaju pakovanja s kombinacijom ovih tvari.

Sve u svemu, lista stanja kod kojih se C vitamin koristi kao pomoc ili zastita je daleko najveca medju suplementima! Kod toga valja naglasiti da se ipak najvise koristi u svrhu prevencije bolesti (infekcije) i stimuliranja obrane organizma kod aktivnih sportasa, bolesnika i rekonvalescenata te starijih osoba, u svrhu spustanja razine kolesterola, kod osjetljivosti usne supljine (gingivitis), kod povreda radi lakseg zarastanja rana, protiv stresa, protiv pojave katarakta itd. Gotovo nikakvo djelovanje nije evidentirano kod pojedinacnog uzimanja (kao kod glavobolje) jer se naprosto ne moze postici stalna razina C vitamina u krvi. Treba ga uzimati svakodnevno..Primjerice, prevencija gripe (podizanjem obrambenih snaga) ne moze se postici u ozujku kada gripa hara, vec u prosincu kada gripe jos nigdje nema!

Spor se vodi i oko toga treba li kod raznovrsne prehrane uzimati dodatni C vitamin.  Da, kad god postoji neuobicajeno naprezanje ili stresno djelovanje na organizam! Ako netko zivi stalno pod stresom (primjerice piloti, kirurzi, poslovni ljudi, aktivni sportasi), mogu si pomoci da stalno uzimaju C vitamin kako bi organizmu omogucili laksu adaptaciju. Sasvim je jasno da osoba koja cijeli dan lezi i cita novine ne trpi nikakav "presing" sto se nikako ne moze reci za nekog politicara ili menadzera kompanije koji imaju isplaniranu svaku minutu.

Gdje se moze naci?

Sve sto je svjeze i zeleno nosi u sebi stanovite kolicine askorbinske kiseline. Sasvim je jasno da osobe na tzv hrani iz samoposluge nikada nece imati dovoljno C vitamina! Svi putevi dakle, vode na zeleni "plac". Oko toga gdje ga ima najvise spore se autori, ali do sada je svakako jedan od najvecih izvora acerola, americka visnja (Malpighia punicifolia) tj.š700 mg/š00 g. Kod nas su standardni izvori crvena zacinska paprika, sipak (Rosa Canina), brokula, limun, naranca i brojni drugi. Naravno da se kao suplement koriste gotovi preparati askorbinske kiseline u cistom stanju (tablete ili kapsule po š00, 500 ili š000 mg) ili pak u kombinaciji s bioflavonoidima. Utvrdjeno je da C vitamin u zajednici s rutinom i hesperidinom, sprijecava oslobadjanje histamina, sto je izuteno vazno kod burnih alergijskih reakcija kao sto je peludna groznica..C vitamin se stavlja i u kombinaciji s lijekovima; tako primjerice, imamo kombinaciju aspirina i C vitamina.

Oblici i doziranje

C vitamin je suplement koji se javlja u vise oblika; kao cista kristalna askorbinska kiselina, esterificirani oblik (Ester C), retard oblik, C vitamin u obliku sirupa (Twinlab Liquid C) i kao otopina za injekcije. Istovremeno C vitamin dolazi do korisnika u najvecem spektru proizvoda od zvakacih guma do zvacljivih pastila i kapsula. Svaki od njih ima prednosti i nedostatke i svaki korisnik misli kako je upravo njegova "metoda" uzimanja najbolja. Zapravo, jedino je bitno koliki je ukupni dnevni unos, je li on kontinuiran ili nastupaju veliki prekidi unosa.

Postojeca preporucena kolicina (RDA) od 60 mg koja je utvrdjena š980 godine, moze biti minimalna (da se ne dobije skorbut) ali nikako i optimalna kolicina.   Najveci broj istrazivaca smatra da za osobe prosjecne tjelesne tezine i aktivnosti ne treba vise od 200 mg dodanog C vitamina dnevno s tim da u slucaju stresnog nacina zivota dozu treba povecati za 50% (š3). To je dovoljno da se u krvi zdravih osoba odrzava neophodna razina. Prema nekima (š4) vise od toga se ne zadrzava u tijelu vec se izlucuje mokracom van. Nacionalni institut za dijabetes (National Institute of Diabetes) je 20 travnja š999 godine obznanio da je š00 Ršš; 200 mg C vitamina dnevno vrlo korisno (NIH Press Release).

Konacno, pocetkom  godine ili preciznije šš. travnja 2000, Institut za medicinu americke Akademije znanosti (Food and Nutrition Board of the National Academy of Science) objavio je novu preporuku za unos C vitamina i po prvi puta odredio maksimalnu dnevnu dozu! Tako za muskarce to iznosi 90 mg (povecanje za 50%) a za zene 75 mg (povecanje za 25%). U slucaju pusaca, na tu kolicinu se dodaje 35 mg vise. Maksimalna dnevna doza po toj preporuci je 2000 mg. Aktivni sportasi koji naporno treniraju, prema dr Colganu (24) mogu uzimati i do 2-š2 g dnevno i to u obliku smjese kalcij askorbata, magnezij askorbata, askorbil palmitata i ciste askorbinske kiseline..Ukupna kolicina se dijelci na nekoliko obroka. Takve doze se u pravilu dobro podnose. Kristalni prah je zgodan jer se mijesa u sokove, a ljeti se od njega moze spravljati ugodna limunada. Standardni oblik C vitamina koji je pakiran u kapsulama ili tabletama sadrzi 500 mg askorbinske kiseline, š00 mg mjesanih bioflavonoida, 50 mg rutina, 25 mg hesperidinskog kompleksa i š,0 mg acerole. Maloprodajno pakiranje s š00 tableta takvog suplementa prodaje se po š0 $. Tzv. mega pakovanje C vitamin u tableti sadrzi š000 mg askorbinske kiseline, 500 mg smjese bioflavonoida, 50 mg rutina, 25 mg hesperidinskog kompleksa i š mg acerole. Jedna cajna zlica Twinlab Liquid C sadrzi 300 mg askorbinske kiseline, š00 mg mjesanih bioflavonoida, š0 mg rutina i š0 mg heseperidin kompleksa.

Sporedni ucinci?

Kod navedenih doza za inace zdrave osobe u pravilu nema nikakvih sporednih ucinaka, ali doze iznad 2000 mg dnevno, mogu kod osjetljivih osoba izazvati proljev. Primjeceno je da vece doze mogu nepovoljno utjecati na apsorpciju bakra (š5,š6). Buduci da C vitamin poboljsava apsorpciju zeljeza, dobro je da ga uzimaju anemicne osobe zajedno s preparatima zeljeza.

Preporucuje se da C vitamin izbjegavaju osobe sklone stvaranju bubreznih kamenaca jer osobito vece doze (iznad š000 mg) pospjesuju stvaranje vrlo neugodnih oksalata (š7,š8, 2š,22)