D: Razbijamo mitove: GMO hrana – opasna ili korisna?

Svi komentari na temu: Razbijamo mitove: GMO hrana – opasna ili korisna?

„Ljudi koji se najviše protive GMO hrani imaju objektivno najmanja znanja o genetici i znanosti opcenito, a misle da znaju najviše“. Bojim se da je upravo autor clanka ovim tekstom pokazao nepoznavanje osnova bologije, proizvodnje hrane i mogucih problema, i genetike, ako je vec izjavio da nije dobio džeparac od GMO lobija. --- Prvo, nemoguce je donijeti generalni zakljucak o svoj GMO hrani da se ne poznavaju nacini grupiranja, a jedna od najcešcih grupiranja je generacija.Sad mislim na vrtne kulture, ne životinje i ribe. Prva generacija je napravljena da bude otporna na herbicide, da bi Monsanto i ostali prodavali što više glifosata i drugih totalnih herbicida, rezultat je da GMO biljka preživi, a sve ostale vrste u bližoj i daljnjoj okolini odumiru od herbicida kojeg vjetar nosi okolo, nema više bakine rajcice ni starih vrsta voca i ostalog povrca. Tako danas npr stare vrste lubenica od prije 40 godina više ne rastu, samo proklija i osuši se. Istovremeno, ti totalni herbicidi ubijaju biološku aktivnost u tlu, pa je plodnost zemlje veoma smanjena. Takodje, te GMO otporne biljke prenose neke gene na korov, i nakon par godina se pojave rezistentne vrste korova, što se vec danas vidi – pojava tzv superkorova. Statistika iz USA, do 1996 kad se pocela komercijalizirati GMO biljke, bilo je NULA superkorova u NULA država, a 2012 14 vrsta superkorova u 35 država??? Danas znanstvenici prosudjuju da širom svijeta ima vec preko 400 vrsta, i istražuju se novi otrovi... koji ce naravno još više ubiti svu biološku aktivnost u zemlji, što opet indirektno utjece i na zagrijavanje zemljine kore. Dalje, nemoguce je postici da vjetar ne raznosi polen tj cvjetni prah GMO biljaka koje ce tako oprašivati neGMO biljke slicne vrste, i kako su GMO uglavnom jace ili otpornije, nestat ce druge vrste. ----Takodje se probalo postici da se biljkama poveca otpornost na štetocine, na nacin da same postanu male kemijske tvornice i proizvode varijante ili vece kolicine pesticida, a kako ce koji covjek osjetljiv na xyz komponentu reagirati, je nemoguce tocno predvidjeti. Tako je npr kukuruz mon810 zabranjen u mnogim zemljama ( i nama popularnoj Njemackoj, a od 2013 i Italiji ) jer proizvodi 1500 puta više pesticida XXX ( zaboravio sam ime) od jednostrukog prskanja pesticidom, a uništilo je i neke zašticene vrste insekata. Ako se netko bar malo bavi poljoprivredom ili vocarstvom, i zna bar malo biologije, poznaje ulogu korisnih insekata. Pa recimo nekom povrcu dodati gen ribe da bude otpornije na hladnocu ili pocne ranije na nižim temperaturama roditi, nemamo pojma kako ce reagirati osoba koja ima alergiju na ribe. Opcenito kod transgenih biljaka može biti problema i sa alergijama. Ne znam da li je genetski modificirani losos dobio dozvolu, ali da dobije to bi relativno brzo uništilo divlje negenetski modificirane vrste u slucaju bijega i parenja GMO vrste sa neGMO lososom. ---Prva genetski modificirana biljka je napravljena cca 198x, a prva u komercijalnoj upotrebi 1996 i polako su se pocele pojavljivati nove vrste, pa tvrditi da je to daleko najistraženija hrana i sasvim sigurna, a niti za jednu se kategoricki ne može ništa znati o dugorocnim posljedicama, neka vjeruje tko hoce. NE postoji znanstveni konsenzus o GMO namirnicama. To što americka vladina FDA agencija proglašava nešto zdravim, od iste vlade cije druge agencije su tvrdile da ne postoje klimatske promjene, iz države koja je prva u svijetu ozakonila politicku korupciju pod nazivom lobiranje, hmmm, vi im vjerujete??? ---Pa možemo gledati i razne nacine GMO modifikacije, unos gena srodne vrste, ili unos gena potpuno stranog organizma koja bi u prirodi bila sasvim nemoguca i stvaranje transgenicne biljke, ili mutagenezom tj editiranjem gena tog organizma. U zadnjih par godina je editiranje gena oživjelo ogroman razvoj, mislim da je najnovija CRISPR metoda, te mnogi znanstvenici tvrde da organizmi promijenjeni tom metodom ne spadaju u GMO grupu, No, nebitno kako nešto zovemo, i editiranjem gena je moguce stvoriti i bolje i lošije, tako i npr od neotrovne biljke otrovnu. Što i kako dugorocno utjece na ljudsko zdravlje, saznat cemo možda tek za nekoliko desetljeca, a najveci problem je da industrijski lobiji raspolažu ogromnim novcanim sredstvima, i uz pomoc prodanih politicara, znanstvenika i novinara selektiraju znanstvene cinjenice. Isto ti autori tvrde i da glifosat nije štetan, a opservacijske studije govore da se od uporabe glifosata na pšenici broj osjetljivih na gluten povecao 50 puta, ponavljam ne 50% nego 50 puta, a ostale moguce zdravstvene posljedice necu nabrajati. „Ljudi su oduvijek modificirali hranu koju jedu, sada samo imamo bolje i preciznije alate za to. „ --- Usporedjivati utjecaj na vrste koju je covjek radio selekcijom kroz evoluciju sa dodavanjem gena koji nikad u povijesti ne bi završili u nekoj biljci tj stvaranje transgenicnih biljaka, je besmislica. Vjerojatno možete zamislite križanje raznih pasmina pasa, a možete li to usporediti sa npr unosom gena šišmiša u neku pasminu i da li bi se to u prirodi ikad dogodilo??? Savim sigurno ima i korisnih i štetnih genetskih modifikacija, kako za koga, a koje su koje, vrijeme ce pokazati. ---- Koliko znamo ili ne znamo o genima, ako se nekome da, neka procita http://ideje.hr/jos-uvijek-ne-znamo-prepoznati-gene-zasto/ . Pa nakon toga prosudite koliko može biti tocna autorova tvrdnja „Znanost je prilicno jasna i jednoglasna – GMO hrana je sigurna za zdravlje“ i koliko znanost ima još otvorenih pitanja. Da li vjerujete u izjave tipa „ SVI LJUDI SU ZDRAVI“ ili „SVI LJUDI SU BOLESNI“ ??? Pa, jednako tako možete vjerovati i u napise da su svi GMO štetni ili kao što je u ovom clanku napisano, da su svi GMO organizmi zdravi. Odlucite sami. P.S. Ispricavam se ako je možda formatiranje cudno, ali na žalost ovdje nema "preview" da bih popravio.