low carb

Bio sam na tom režimu neko vrijeme, tj, s tim sam režimom počeo i ne pada mi više napamet povratak, no ajmo jedno po jedno.

Ugljikohidrati se sastoje od ugljika, vodika i kisika, masti se sastoje od ugljika, vodika i kisika, alkohol se sastoji od ugljika, vodika i kisika, proteini se sastoje od ugljika, vodika, kisika i dušika.

Krajnji produkt sagorjevanja ugljikohidrata i masti su CO2 i H2O, za razliku od njih, sagorjevanje aminokiselina za energiju stvara amonijak koji je toksičan za organizam i tijelo ga se mora brzo riješiti. Tijelo uglavnom ovo rješava ciklusom mokraćne kiseline, no ovaj proces stvara opterećenje na jetru i bubrege, proporcionalno količini aminokiselina koju tijelo spaljuje. Usporedno s time, određeni dio suficita aminokiselina se pretvara u glukozu, no priča o glukoneogenezi dosta iskrivljena i prenapuhana, i uglavnom se koristi u negativnom kontekstu kako bi se nekome nešto prodalo.

No glavna dva razloga zašto ne bih preporučio šopanje proteinima su:

1. Tijelo iskoristi samo proteine koji se razgrade i aminokiseline absorbiraju prije prolaska probavljene hrane kroz ileum, tj. izlaska iz tankog crijeva u debelo crijevo. Sve što prođe nakon te točke prolazi proteolitičku fermentaciju, hrani sojeve bakterija koji djeluju štetno na ljudsko zdravlje i krajnji produkti te fermentacije su štetni na ljudsko zdravlje, neki od njih i kancerogeni. Neprobavljeni protein je u neku ruku zli brat blizanac dijetalnog vlakna. Ako tvoje tijelo absorbira 90% konzumiranih proteina, a 10% završi u debelom crijevu, 10% od 130g je 13g, 10% od 300g je 30g, s time da što veću količinu proteina konzumiraš, veća je vjerojatnost pada efikasnosti probave. Nadam se da će uskoro fit napraviti članak na temu DIAAS - Digestible Indispensable Amino Acid Score, da se malo više baci fokus na kvalitetu i probavljivost proteina, nego samo na količinu i udio esencijalnih amino kiselina.

2. Sve što pojedemo uzrokuje oslobađanje inzulina u određenoj mjeri. Najjači odgovor je na šećere i ugljikohidrate općenito, no i proteini u manjoj mjeri uzrokuju oslobađanje inzulina. Istovremno, inzulinski odgovor na masti je zanemariv. Pogledaj si ovo:

http://en.wikipedia.org/wiki/Insulin_index

Dok inzulin radi, glukagon je na godišnjem. Energija iz masti ne utječe na inzulin, energija iz proteina utječe na inzulin. I naravno, tu je testosteron, testosteron više voli masti nego proteine.

Moglo bi se ovo još poprilično nastaviti, no ovo bi ti bili temeljni razlozi zašto low-carb high-fat, a ne low-carb high-protein

Iskreno, ja sam bila 2 sedmice na toj ishrani, skinula 3 kg, da bih u narednih 7 dana sve vratila..Ali evo Goranchero to puno bolje zna, i mene interesuje njegovo misljenje..

imam još par pitanja :)

kako se uklapaju -mliječni proizvodi npr- mlijeko, kefir, posni, kajmak, dukatos?
                                -kava s mlijekom, med,wok,pohano?

da li se može ubaciti kakav povrtno vočni smootie ako u obroku manjaka povrća?
koja bi još bila ok večera a da nije panna cota i u koje vrijeme konzumirat takvu večeru?
kako preko zime kad izbor povrća i nije nešto?
da li se sa ovakvim režimom opterećuje jetra (zbog više masnoće)?
da li ovakvim režimom raste kolesterol?

da li bi mogao uklopit i maslac od kikirikija?

e a kak sa jelima "na žlicu"?

blitvu baš danas imam za doručak i ručak i odlično paše hladna salata uz maslinovo ulje uz domaću ljutu sušenu kobasicu.

Jabuke, citrusi, može sve no u umjerenim količinama, jedna dobra jabuka poslije ručka ili dvije naranče. Fruktoza će te lakše izbaciti iz ketoze nego glukoza, no ne treba praviti paniku oko neke voćke. U svakom slučaju ima u njoj više dobrog nego lošeg.

Ja sam više za bobičasto pošto je sad sezona jagoda krenila. A tek kad ljeto dođe... već duže radim na tezi da je lubenica bobičasto voće...

Još bolje, a ako je nasječem na kockice, onda je povrtna salata.