Koja je prva asocijacija koja vam pada na pamet kad čujete riječ - dijeta? Mnogi će u odgovoru na ovo pitanje navesti restrikcije, gladovanje, uskraćivanje i sl. Nijedna od ovih asocijacija nije niti ugodna, niti nešto što bismo si željeli priuštiti, zar ne?

Razlog tome jest što je većina dijeta utemeljena na nekoj vrsti straha, smatraju psiholozi. Strah od masnoće, strah od kalorija, strah od ugljikohidrata, a u posljednje vrijeme i strahovi od šećera, namirnica s visokim glikemijskim indeksom, umjetnih zaslađivača, pogrešnih omjera nutrijenata, miješanja ugljikohidrata i masti, preskakanja doručka i slično, neki su od strahova na kojima počivaju mnoge dijete i različiti režimi prehrane. Lista je zapravo beskonačna i ovisna o mnogim čimbenicima, od znanstvenih do onih trendovskih.

Ako se svim navedenim dijetama i pravilima koja pojedine dijete nalažu dodaju i sportski ciljevi pojedinaca, poput poboljšanja sportskih performansi, izgradnje mišićne mase, topljenja masnog tkiva, povećanja snage itd. jasno je da postoje svi preduvjeti da razmišljanje o prehrani postaje ogroman košmar informacija poduprtih strahovima od neuspjeha.

Prvo što bismo savjetovali da prihvatite jest činjenica da niti jedan rezultat neće doći preko noći. Ni za tjedan dana. Ni za 2 tjedna. Dakle, za ostvarenje rezultata koje želite potrebno je vrijeme, predanost i strpljenje. A za to vrijeme, hranu doživljavajte kao suradnika na putu prema ostvarenju svojih ciljeva.

Hrana je vaš prijatelj i oruđe kojim postižete više ciljeva: održavate zdravlje, gradite tijelo kakvo želite i omogućavate postizanje željenih rezultata u sportskom aspektu.

Prehranu prestanite doživljavati kao niz pravila koja morate slijepo slijediti jer upravo iz takvoga stava proizlaze i strahovi. Prehrana su smjernice koje vam pomažu da ostvarite svoje ciljeve, dugoročno i za cijeli život.

Smjernice kojih je najvažnije držati su sljedeće:

Jedite raznoliko i pokušajte jesti što više namirnica poznatog porijekla

Kako se to slikovito kaže: "Jedite sve što je izraslo iz zemlje ili je na zemlji živjelo", a podrazumijeva sve voće, povrće te proizvode životinjskog porijekla. Ako još imate mogućnost nabaviti te namirnice od poznatih proizvođača ili uzgajivača, tada je sigurno da ste dobro odabrali.

Dakle, birajte namirnice u njihovom izvornom obliku, a ne prerađevine bilo koje vrste koje su prošle različite vrste obrade te kojima su dodani mnogi drugi sastojci (konzervansi, kemikalije i sl), a koji utječu na kvalitetu namirnice te ugrožavaju vaše zdravlje.

Jedite sukladno vašoj energetskoj potrošnji

Već i vrapci na grani znaju da ne debljaju pojedine namirnice, već količina hrane koju unesemo, a koja je energetski veća od energetske potrošnje. Dakle, kad razmišljate i planirate obroke imajte na umu koliko se krećete i kolike su vam energetske potrebe. Naime, debljanje je rezultat kalorijskog suficita.

No, to ne znači da je mudro napraviti drastičan kalorijski deficit kako biste skinuli koji kilogram viška. Istina, time ćete sigurno izgubiti koji kilogram, ali ćete ugroziti zdravlje, oslabjeti imunitet i sigurno - zbog poznatog yo-yo efekta, vratiti izgubljene kilograme, uz dodatak još kojeg.

Izbjegavajte namirnice koje vam čine loše

Nemojte se slijepo držati onoga što piše na papiru nego naučite osluškivati vaše tijelo koje daje uvijek toče signale. Ako on neke namirnice imate poteškoće, osip, nadutost, mučninu ili bilo što slično. Jednostavno je izbacite iz prehrane. Svaki organizam je poput unikatnog mehanizma i namirnice koje mu ne odgovaraju treba izbjegavati.

Naučite slušati svoje tijelo

Zaista slušati, ne umišljati nešto što želite čuti. Primjerice, ako ste na režimu prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata i nakon napornog treninga zaista želite pojesti nešto slatko, onda to i učinite. Ali budite sigurni da tijelu nije potrebno 300 g čokolade, to je potrebno samo vašoj glavi i zadovoljenju ranijih nezdravih navika.

Također, vaše tijelo će vam dati jasan znak kad mu je potrebna hrana. Unosom redovitih manjih obroka izbjegavate osjećaj gladi i, uz njega povezano, prejedanje bez kontrole. Mnogi će nutricionisti potvrditi da je najbolja ona dijeta na kojoj nikada niste gladni, što znači da su obroci tako raspoređeni da tijelo uvijek ima hrane za energiju te da je hrana često dostupna pa je ovaj neugodan osjećaj gladi izbjegnut.

Izbjegavajte stres

Jedan od najvećih neprijatelja vaše forme je emocionalno prejedanje koje je uzrokovano nekim negativnim emocijama ili stresom. Pokušajte osvijestiti trenutke u kojima jedete zbog nezadovoljstva ili stresa, a ne iz stvarne potrebe za hranom. Pokušate pronaći način da umanjite osjećaj stresa, ako ga ne možete izbjeći, a jedan od izvrsnih načina je tjelesna aktivnost.

Vježbanje, meditacija ili druženje s prijateljima su odličan ispušni ventil kojim ćete učiniti dobro za svoje fizičko i emocionalno zdravlje i izbjeći unos nepotrebne hrane.

Hrana je vaše gorivo, prije svega

Hrana je izvor energije za dnevne aktivnosti, bez obzira jeste li profesionalni sportaš ili imate sjedilački način života. Hrana je gorivo koje istovremeno može biti uzrok bolesti, ali i ozdravljenja. Hranom stvaramo preduvjete za ostvarenje svojih sportskih i estetskih ciljeva. Dakle, prije svega imajte to na umu kod odabira namirnica. Tek potom, kad ste osmislili jelovnik koji će zadovoljiti te najvažnije kriterije, u njega ubacite nešto hrane koja će isključivo poslužiti vašem zadovoljstvu.

Dakle, jasno je da ne postoji dijeta, režim ili plan prehrane koji bi zadovoljio potrebe svakoga. Svaka osoba je zasebna jedinka sa svojim tjelesnim karakteristikama i različitim ciljevima.

Navedene smjernice su općenito upute kojima se potiče da se hranu doživljava kao vlastiti energetski izvor čijim se pravilnim unosom pomaže osigurati zdravlje i ostvariti svoje ciljeve. Stoga, ukoliko znate na koji način i kojim namirnicama možete postići ono što ste si postavili kao cilj, tada nema straha ni od dijete ni od nekog "pravila" ili trenda već dijeta postaje ono što u engleskom jeziku i znači u svojem širem značenju - način prehrane.

Objavljeno 21.04.2018.