Veslanje je standardni Olimpijski sport. Jako je popularan i kao akademski sport u Velikoj Britaniji i SAD-u. Smatra se i pojedinačnim i grupnim sportom gdje veslač pokreće čamac polugama koje se nazivaju vesla. Utrke se nazivaju regate.

Postoje dvije discipline – rimen i skul. U rimenu, svaki veslač barata jednim veslom (duljine oko 3.8 m), dok u skulu barata s dva vesla (svako oko 3 m dugo).

Utrke su odvojene po kategorijama: muški (M), žene (W), teški veslači (HWT) i laki veslači (LWT) itd. koji su zatim podijeljeni po disciplinama 8+, 4+, 1x, 2x itd. Na tipičnoj regati možete vidjeti različite utrke najavljene kao M8+, W8+, M4+ pa tako dalje do npr. M1x i W1x. Mogu postojati i odvojene: lakih i teških veslača koje tada uključuju kontrolno vaganje lakih neko vrijeme prije starta.

Standardna (olimpijska) duljina staze je 2000 m (poželjno u pravcu) i najčešće ima šest čamaca koji se natječu u odvojenim stazama koje mogu ali i ne moraju biti odvojene bovama. Prvi puta su staze na nekom veslačkom natjecanju odijeljene bovama na Olimpijskim igrama u Rimu, 1960.godine.

Kada i kako početi

Veslanje spada u jedan od fizički najzahtjevnijih sportova, ali je na svoj način specifičan, te ga nema smisla uspoređivati sa nekim drugim sportovima što neki često rade (npr. triatlon, trčanje i sl.).

Jedan je od rijetkih ekipnih sportova koji ne uključuje loptu, što znači da za mlađe uzraste ne može biti vrlo zabavan čak niti na početku. Od samog početka ovo je sport za koji je potrebna određena doza ozbiljnosti i discipline, mazohizma i otpornosti na bol. Poželjno je da se djeca počnu njime baviti u 12-16 godini, iako nije kasno ni sa 18 ako su se već bavila nekim zahtjevnijim sportom.

Genetske predispozicije kao visina, snaga ili osjećaj za ritam su vrlo korisne za vrhunske rezultate, ali karakteristika koja garantira uspjeh jest upornost.

Uz sve pozitivne efekte bavljenja veslanjem kao što su izgradnja mišićne mase, povećanje izdržljivosti, disciplina i timski rad, najčešće dolaze i negativne posljedice. Ne zato što je to neizbježno, već zato što treneri često propuštaju priliku da vas nauče pravilnim metodama zagrijavanja, istezanja, razgibavanja, kao i tehnikama veslanja i dizanja utega.

U svakom slučaju, veslanje je sport u kojem će se mnogi pronaći, od početnika do veterana.

Prehrana veslača

Kako je veslanje je jedna od najzahtjevnijih disciplina u kojoj se troši ogromna aerobna i anaerobna energija, tako veslači imaju velike energetske potrebe, a najvažnije su one za ugljikohidratima (dnevno 500 – 600 g). Općenito, za veslače bi se moglo reći da trebaju visokoenergetsku hranu, koja mora biti podijeljena na 5 do 7 obroka dnevno.

Da bi nadoknadili energiju za vrijeme treninga moraju unositi i po 4000kcal dnevno, dok se za vrijeme utrka ta brojka penje i do 5000kcal. Najviše se konzumira: prirodni gusti voćni sokovi, čokoladno mlijeko, med u kombinaciji s mlijekom, energetske pločice, tjestenina, kuhani krumpir, kuhano povrće, pizza, kruh i peciva, riža, palačinke i voće. Omjer proteina, masti i ugljikohidrata mora biti 20:25:55.

Mjesto i vrijeme za jelo ili, preciznije rečeno, "za uzimanje energije" kod veslača ne postoji pa je važno uvijek imati odgovarajuće namirnice uz čamac (u ruksaku) ili negdje nadohvat ruke. Takvi su međuobroci energetske, žitne pločice, gotovi tekući obroci iz limenke, voćne kocke, suhe smokve i marelice, sendviči, jogurti te limenke ili bidoni s izotonicima.

Shakeovi – slični kao u bodybuildera: u malomasno čokoladno mlijeko doda se 2 – 3 žlice maltodekstrina i dobro promiješa. Takav napitak trebalo bi popiti nakon svakog treninga, osobito kada se ponavlja 2 puta dnevno. Ili se na 3 žlice maltodekstrina doda i žlica mliječnog proteinskog koncentrata. Veslači trebaju imati što manje sala na tijelu da bi sve ostalo bila pogonska efektivna mišićna masa.

Muški veslači su također skloni pretjeranom znojenju pa prosječno gube na sat do 2 litre kod temperature od 32°C. Kod nižih temperatura gubici su za 50% manji premda još uvijek značajni. Svaki kilogram izgubljene težine na treningu potrebno je nadoknaditi jednom litrom tekućine.

Objavljeno 15.06.2009.