Jesen i približavanje zime, mnogima donosi i sezonu prehlada i gripa. Ono što se često postavlja kao pitanje jest: treba li vježbati tijekom prehlade, odnosno – hoće li tjelesna aktivnost u stanju pogoršanog imuniteta pozitivno ili negativno utjecati na proces oporavka i ozdravljenja?

Studije objavljene u American Journal of Medicine potvrđuju da su žene koje su svaki dan hodale u trajanju od 30 minuta u periodu od godinu dana imale za 50% manju šansu da će oboljeti od prehlade, od onih koje se nisu bavile nikakvom tjelesnom aktivnošću. Smatra se da redovno hodanje povećava broj bijelih krvnih zrnaca koja u organizmu imaju ulogu borca protiv infekcija.

Druga studija je potvrdila da su 65-godišnjaci koji su redovito vježbali imali broj T-stanica, specifičnih bijelih krvnih zrnaca jednak kao osobe u tridesetim godinama.

Sigurno je, s ugroženim imunitetom, osobi je vrlo bitno nekoliko faktora:

• Dovoljna količina sna koji pomaže oporavku i odmoru
• Prehrana koja jača imunitet i ubrzava oporavak od prehlade
• Odabir prave vrste i intenziteta tjelesne aktivnosti koja će pomoći u borbi protiv mikroskopskih neprijatelja koji ugrožavaju zdravlje.

Pojačati aktivnosti, ili ne?

Imunitet se jača redovnom tjelesnom aktivnošću, no postoje situacije kada intenzivna tjelesna aktivnost negativno utječe na imunološki sustav. Primjerice, znanstvenici ističu da profesionalni sportaši ili napredni rekreativci koji treniraju vrlo intenzivno bez dovoljno vremena za oporavak, mnogo češće obolijevaju od prehlada i gripa.

Naime, kada su treninzi prenaporni, broj bijelih krvnih zrnaca koja se bore protiv infekcija, pada, što ugrožava zdravlje. Istovremeno, u ovom stanju rastu i razine kortizola (hormona stresa) što se može sukobljavati s pokušajem imunološkog sustava da se oporavi i pravilno funkcionira.

Među trenerima postoji izreka da za sve bolove „ispod vrata“ (otežano disanje, kašljanje) treba preskočiti tjelesnu aktivnosti i pričekati da se stanje popravi.

Za probleme koji nastaju u području glave (bolno grlo, začepljen nos, bolovi u sinusima), savjetuje se  nastaviti s redovnom tjelesnom aktivnošću, ali smanjenog intenziteta i kraćeg trajanja.  

Spriječite bolest u nastajanju

Vježbački prostori pravo su leglo bakterija i svaki bi vježbač trebao osvijestiti tu činjenicu te se pokušati maksimalno zaštititi od zaraze. Primjerice, idealno bi bilo uz korištenje svojega ručnika, svaku klupicu na koju sjedate li liježete prvo prebrisati zaštitnim sredstvom i čistim papirnatim ručnikom.

U teretanama su najveća mjesta skupljanja bakterija bučice i pločasti utezi koji prelaze iz ruke u ruku. Ukoliko možete, ponesite gel za čišćenje ruku pa ih očistite nakon svakog dodirivanja utega ili ploča. Također, korištenje rukavica za vježbanje također stvara barijeru između vježbačeve kože i nečistih površina i dobar su način zaštite. Rukavice nakon svakog treninga treba oprati.

Hrana kao lijek

Hrana je najbolji način i sprječavanja nastanka bolesti, ali i lijek za stanja kad je zdravlje ugroženo. Biljke poput đumbira ili ehinaceje, poznate su kao prirodni lijekovi za prehlade, gripe i ugrožen imunitet.

Ehinaceji se pripisuje sposobnost suzbijanja upala i jačanja imuniteta te je jedna od najčešće propisivanih ljekovitih biljaka u svijetu. Đumbir se smatra jednom od najzdravijih biljaka na svijetu, a mnogi ga koriste za liječenje simptoma infekcija gornjeg respiratornog sustava, bronhitisa, menstrualnih tegoba, artritisa i boli u mišićima.

Od ostalih biljaka, svakako treba dati prednost biljkama koje sadrže visoke doze vitamina C, a to su uz citruse, svakako i brokula, cvjetača, špinat, kelj, jagode, maline, papaja i mnoge druge. Osim hranom, dostatne doze vitamina C i drugih vitamina i minerala koji pomažu u oporavku i jačanju imuniteta moguće je u organizam unijeti i multivitaminskim pripravcima, pa svakako i to treba uzeti u obzir ukoliko se hranom redovito ne unose dovoljne količine ovih prijeko potrebnih nutrijenata.  

Objavljeno 11.11.2017.