Rekreacija i tjelesna aktivnost oduvijek su smatrani lijekom za različite probleme u životu – od depresije i lošijeg pamćenja pa čak do ublažavanja simptoma Alzheimerove i Parkinsonove bolesti. No, istovremeno, ljudi često nemaju dovoljno informacija i saznanja (znanstvenih i stručnih) o pozitivnim učincima vježbanja na tjelesno, ali i psihičko zdravlje.

Najčešća rečenica koju je moguće čuti od ljudi je – „da, znam sve o tome, riječ je o endorfinu koji se otpušta za vrijeme vježbanja, a zbog kojeg se osjećamo bolje i sretnije – zato bismo trebali vježbati, je li tako?“. To zapravo upućuje na to da ljudi tako u prolazu čuju neke teze i zaključke i prihvate ih, bez da se više zainteresiraju na to kako npr. vježbanje utječe na njih. To je jedan od glavnih razloga koji je autora Lea Widricha potaknuo na istraživanje povezanosti između osjećaja sreće i vježbanja.

Što potiče sreću u našem mozgu tijekom vježbanja?

Većina ljudi je svjesna da vježbanje izgrađuje mišićnu masu i utječe na pojačanu tjelesnu spremnost i formu pa tako, uz redovito vježbanje, penjanje uz stepenice postaje lakše , što je jasan rezultat dobre tjelesne forme. S druge strane, povezanost vježbanja i općeg raspoloženja nije toliko jasna i lako uočljiva.

Evo što se zaista događa: početak vježbanja i tjelesne aktivnosti ljudski mozak prepoznaje kao stres. S porastom krvnog tlaka, mozak počinje misliti kako je tijelo u borbi s neprijateljem ili u bijegu pa, kako bi se zaštitio od stresa, otpušta protein BDNF (Brain-Derived Neurotrophic Factor) koji ima zaštitni i obnavljajući učinak na neurone.

To je razlog zbog kojeg nakon vježbanja nastupaju osjećaji lakoće, bistrine, a uskoro i sreće. Istovremeno, u mozak se otpušta endorfin, kemijski spoj kojemu je glavna svrha borba protiv stresa.

Znanstvenik McGovern tvrdi kako endorfin snižava neugodu vježbanja i blokira osjećaj boli, a povezuje ga i s osjećajem euforije. Sve ove činjenice upućuju na to da je mozak znatno aktivniji tijekom tjelesne aktivnosti nego prilikom razmišljanja dok je tijelo u sjedećem položaju. Jedini je problem povezan s otpuštanjem BDNF-a i endorfina taj što izaziva određenu ovisnost, sličnu onoj o nikotinu ili morfiju, no razlika je ta da je vježbanje dobro i korisno za sve.

Ključ za povećavanje sreće tijekom vježbanja: nije bitno koliko, nego kad

Tema postaje još zanimljivija sad kad su poznate te osnovne činjenice o povezanosti vježbanja i osjećaja sreće, jer je sad moguće istražiti što se točno događa unutar moždanih ćelija te je li i kako je moguće produljiti taj pozitivan osjećaj.

Nedavna studija sa Sveučilišta Penn State bavi se upravo tom tematikom, a rezultati su i više nego iznenađujući. Otkriveno je da produktivnost i sreća u pojedinom radnom danu ne ovisi o tome vježba li osoba redovito, već o tome je li vježbala upravo taj dan.

Stručnjaci su zaključili da su osobe koje su vježbale mjesec dana prije istraživanja, ali ne i na dan ispitivanja, postigli bolje rezultate na testu pamćenja i memorije od onih koji su cijeli mjesec njegovali sjedilački način života, ali nisu bili ni približno dobri kao oni pojedinci koji su vježbali baš to jutro.

Gretchen Reynolds, autorica različitih best seller izdanja te novinarka New York Timesa, napisala je čitavu knjigu o sličnoj temi – Prvih 20 minuta – u kojoj tvrdi kako za postizanje najvišeg stupnja sreće i pozitivnih učinaka na zdravlje tijekom vježbanja, nije potrebno postati profesionalni sportaš, upravo suprotno, potrebno je puno manje napora i truda, a to je potvrdila i izjavom: „Osobama koje njeguju izraziti sjedilački način života prvih 20 minuta aktivnosti osigurava najviše prednosti za zdravlje te smanjuje rizike od bolesti. Eto, toliko je potrebno za značajnu pozitivnu razliku u stanju organizma.“

Ovakav zaključak mnogima donosi olakšanje – nije potrebno svaki se dan iscrpljivati napornim vježbama ili pokušavati osigurati dovoljno vremena u dnevnom rasporedu, 20 minuta vježbanja osigurat će osjećaj sreće i donijeti pozitivne učinke na zdravlje. Stručnjaci sa Sveučilišta u Bristolu naglašavaju kako se ljudima raspoloženje značajno popravlja nakon tjelesne aktivnosti, dok se u danima kad se ne vježba, značajno smanjuje razina smirenosti.

Stjecanje navike vježbanja: ples s endorfinom

Početi redovito ili čak svakodnevno vježbati još uvijek je lakše promovirati ili pričati o tome nego učiniti i pokrenuti se. Kad se sve zbroji i oduzme, potrebna je ipak prilična količina koncentracija i priprema kako bi se stekla rutina dnevnog vježbanja. Prema Charlesu Duhiggu, još jednom best selling autoru New York Timesa, koji je napisao knjigu Moć navike: Zašto činimo to što činimo u privatnom i poslovnom životu, vježbanje je temeljna navika koja može popločiti put sreći i napretku na svim područjima života.

U nastavku je nekoliko savjeta uz koje će svakodnevno vježbanje biti lakše i zabavnije:

• Opremu za vježbanje stavite pokraj budilice kad idete na spavanje: Ova tehnika se čini jednostavnom, ali je i jedna od najučinkovitijih. Ukoliko sve što vam je potrebno za vježbanje (odlazak u teretanu, fitness studio i sl.) pripremite prije spavanja i stavite si nadohvat ruke, trebat će vam puno manje vremena i volje da sami sebe uvjerite da opremu i obučete.
• Pratite svoju rekreaciju i rezultate: Ključ uspješne tjelovježbe je stvaranje navike, a najlakši put do toga je nagrada koja će vas podsjetiti na sve koristi i dobar osjećaj koji dolazi s vježbanjem. Dobra je ideja poslužiti se nekom od brojnih aplikacija za mobilne uređaje i upisivati svako vježbanje.
• Zamislite lagani početak i krenite: Zamislite primjerice, 5 minuta vježbanja, tri puta tjedno. S obzirom na to da je zadatak tako jednostavan i bilo tko može u njemu uspjeti, nije teško stvoriti naviku. Ako tek počinjete, usmjerite se na 5 ili 10 minuta

Izvor: blog Buffer, autor Leo Widrich

Objavljeno 16.10.2012.