Nitko se danas praktički ne može sačuvati od stresa. Vreba sa svih strana i sustiže u svakoj prilici. Kako se zaštititi, kako spriječiti ili ukloniti stress ?

Koristan ili štetan stres ?

Iako je po definiciji stres štetan, postoji i pozitivan stres. To je onaj neznatan stres koji nas potiče na djelovanje, na napredovanje. Pokreću se zalihe energije, povećava se sposobnost i brzina reagiranja, primjerice u slučaju opasnosti. Štetan stres svaki je iole veći stres jer iscrpljuje snagu i slabi otpornost tijela.

Poznate su posljedice : nervoza, pretjerana osjetljivost, oslabljena obrambena sposobnost organizma, loš san. Taj nas stres umara, remeti metabolizam, izaziva debljanje ili mršavljenje i izravni je uzrok brojnih poremećaja (čir dvanaesterca i želuca, problemi sa srcem, migrena).

Stres nas čini bolesnima. Stres izbezumljuje i najtrezniju glavu. Trudimo se do iznemoglosti nositi se s problemom, no na kraju gubimo tlo pod nogama. Vidimo samo tamnu stranu svakodnevnice, brige i tjeskobe. Zaboravljamo ili ne možemo sagledati drugu, svjetliju i vedriju stranu života.

Blokirana osjetila

Karakteristika osobe pod stresom je "zatvorenost". Zamoreni organizam nije sposoban primiti nikakve nove podražaje, ni osjećaje, ni informacije. Pod stresom smo napeti, zatvaramo se, stežu se mišići, živci, razum, kako bi smo se oduprli novom stresu. Stres blokira osjetila.

Pronaći ravnotežu

Od izuzetne je važnosti pravodobno izbjeći različite vrste stresa, ne samo s medicinske strane gledano. Potrebno je to iz dana u dan, u svakodnevnim postupcima, nastojeći najbolje iskoristiti vrijeme i pronaći ravnotežu između obveze i zadovoljstva.

Ne zadirući u "alkemiju", koja povezuje naš mozak i osjećaje s onim tjelesnim, znamo da zdravlju najbolje pogoduje ono što je ugodno, za razliku od onoga što nas čini tužnim ili nemirnim. Potražite ono što vas čini tužnim ili nemirnim.

Potražite ono što vam čini zadovoljstvo, obogatite osjetila poticajima. Vaš će mozak početi proizvoditi endofrine, molekule zadovoljstva koje ublažuju bol, umiruju i stvaraju dobro raspoloženje.

Opuštanje

Opuštanje je jedan od najdjelotvornijih načina da se ponovo zadobije snaga. Prokušane discipline (joga i sl.) ili posebne tehnike, svejedno dobrodošla su sva sredstva koja pomažu da pronađete sklad duha i tijela.

Opuštanje ne poništava uzrok stresa, ali ublažava njegovo djelovanje na tijelo i duh. Smanjuje se napetost mišića i oni se opuštaju. Potom slijedi opuštanje glatkih mišića cijelog organizma (crijeva, želuca, bronha, mokraćnih kanala).

Svrha je opustiti sve napete mišiće i ukloniti unutarnje grčeve koji nam blokiraju energiju. Mala, vrlo jednostavna vježba za opuštanje zasniva se na disanju.

Obavlja se navečer u krevetu i prekida začarani krug umora: zatvorite oči, dlanove položite na trbuh, ne pritišćući ga, pa sporo izdišite i udišite. Ponovite to nekoliko puta. Ova vježba opušta dijafragmu i pospješuje dotok kisika, a time i uklanjanje toksičnih tvari iz tkiva.

Spavanje

Među najvažnijim uvjetima uspješnog opuštanja svakako je priprema za spavanje. Osoba koja se zna dobro opustiti zaspat će bez teškoća. Mozak će lako dostići stanje alfa (stanje između budnosti i sna).

Tijekom noći opuštanje mišića bit će kvalitetno, a time će i san biti bolji. Prenapete osobe ostaju napete i za vrijeme spavanja. To objašnjava njihova teška, mučna buđenja.

Djelovanje opuštanja na spavanje očituje se i u tome što se ujutro budimo odmoreniji i s vremenom nam treba sve manje sna. Dakako, san je individualna potreba, različita od osobe do osobe.

Oni kojima je dostatno 5 sati spavanja, doći će do svog optimalnog sna od 5 sati trajanja, a oni kojima treba 7 sati sna da bi se budili odmorni, učinkovitim opuštanjem dostići će svojih 7 sati spavanja.

Hrana

Da bi ste iz tijela odstranili toksične tvari, dobra je, primjerice, kura crnim grožđem , koji je prirodni čistač organizma. Treba ga jesti više puta na dan, svježeg ili piti iscijeđeni sok bez šećera.

Ne jedite crno grožđe i ne pijte sok od grožđa ako imate preosjetljiva crijeva ili želučanih tegoba.

Hrana, osim što nas hrani, jača otpornost organizma oslabljenog stresom. Treba iskoristiti sve blagodati prirode, a posebice začinskog bilja, i njime obogatiti svkodnevni jelovnik. Ono će hrani dati bolji okus, olakšat će probavu, a pomoći će i u borbi protiv suvišnih kilograma.

Svaki dan treba uzimati vitamine B-skupine.

Riječ je o vitaminima (njih 10) koji izravno štite i sudjeluju u radu živčanog sustava. Zovemo ih antistresnim vitaminima . Valja ih uzimati za vrijeme jela kako bismo izbjegli moguće neugodne probleme.

Vrlo bitno !

Kalcij i magnezij antistresni su minerali i učinkovito opuštaju, štite i jačaju posebice poprečno-prugasto mišičje. Prava je blagodat svakodnevno uzimati i vitamin C kako bi očuvali ili pak učinili jačim obrambeni sustav. To više jer je vitamin C odgovoran za rad adrenalne žlijezde i proizvodnju antistresnih hormona.

Objavljeno 17.10.2006.