Iako se danas na osunčani ten gleda s odobravanjem, tako nije bilo oduvijek. U prošlosti je na cijeni bila blijeda koža, bez najmanje mrlje, jer ten je govorio o onima koji nisu morali zarađivati za kruh na suncu.

Od kada je Coco Chanel 20-tih godina 20. stoljeća počela živjeti preplanulim životom na francuskoj rivijeri, nova ideja bila je da jedino oni koji si mogu priuštiti ljetovanje u mondenim krajevima, kao dokaz tome i sebi na ponos mogu s punim pravom pokazivati svoju tamnu boju kože.

Dakle, od sredine 20. stoljeća moda se drastično mijenja: većina poslova radi se na zatvorenom, a uživanje u suncu mogli su si priuštiti oni sa zalihama novca i slobodnog vremena. 1985. godine tiskan je prvi edukacijski program za javnost o štetnosti prevelikog izlaganja suncu, i to od strane "Američke akademije za dermatologiju". 1990. godine od melanoma (vrsta raka kože) umrlo je u SAD-u skoro 9000 ljudi, više nego ikada prije, a učestalost raka kože nastavila je rasti.

Ipak, 2002. dr. W.B. Grant objavio je kako od posljedica premalog izlaganja suncu u SAD-u umre 23800 ljudi, najčešće zbog bolesti izazvanih manjkom vitamina D (neke vrste raka, osteomalacija i slično), koji se sintetizira izlaganjem kože suncu.

Kontrolirano UV zračenje također je zdravo kod psorijaze i vitiliga.

Dijeta za lijepu kožu

Niti jedan, bez obzira koliko skup, losion za kožu ne može ju očuvati lijepom i zdravom ako sustavni dio njege nije uključen i kroz adekvatnu prehranu.

Sunčanje je stres za kožu koji kao rezultat daje društveno prihvatljivu boju, no da bi se kompenzirao negativni učinak prevelikog izlaganja suncu, nužno je posegnuti za hranom bogatom antioksidansima.

Koža je kompleksan organ velikih dimenzija, a za njezino zdravlje bitan je gotovo svaki vitamin iz abecede, plus još ponešto.

Vitamin C neizostavan je u sintezi vezivnog tkiva, vitamin A podrška je pigmentaciji kože, a vitamin E snažan antioksidans. Bitne su također i esencijalne masne kiseline, te cijeli B kompleks.

Dakle, pravilna prehrana koja uključuje svježe voće i povrće, cjelovite žitarice i ribu univerzalni je odgovor.

Ipak, kada bi se trebao izdvojiti samo jedan vitamin, koncentrirali bismo se na vitamin A. Osim za dobar vid, vitamin A neizostavan je za zdravlje epitela - kože i sluznica kao što su sinusi i grlo. Gotovo dvije trećine vitamina A u našoj prehrani dolazi od ß-karotena, crveno-žutog pigmenta iz voća i povrća, koji se u tijelu metabolizira u vitamin A.

Prehrana bogata hranom koja ga sadrži, trebala bi osigurati poželjne razine vitamina A u tijelu, a dodatna suplementacija ne bi se trebala provoditi na vlastitu ruku, pošto je ovo vitamin iz skupine topljive u mastima, što znači da se taloži u tijelu.

Prevelike zalihe ovog vitamina mogu dovesti do benigne pojave kao što je lagano obojenje kože (posebice dlanova) u žuto, pa do razina koje su visoko toksične. Tada dolazi do simptoma kao što su glavobolja, zamagljen vid, bolovi u kostima, suha koža i oslabljen tek.

Suplementima pribjegavajte samo ako smatrate da ste sve učinili po pitanju prehrane, pa čak i onda tek nakon savjetovanja s liječnikom ili nutricionistom. Nekoliko potrebnih navika i kvalitetna hrana učvrstiti će zdravlje na svim razinama, jer, često se kaže kako je upravo koža ogledalo našeg unutrašnjeg stanja.

Godišnje doba vode i salata

Prvo pravilo izlaganja suncu jest pravilna rehidratacija. Koža koja ima dovoljno vlage nije takva od skupih losiona, već od dovoljnog pijenja tekućine. Znojenjem se gube dodatne količine vode, pa dnevna preporuka od 1,5 do 2 L najčešće nije dostatna za dane izlaganja suncu. Bez 3 L vode dnevno, intenzivno sunčanje može biti opasan sport.

Osim zdravlja kože, ovdje se radi o ozbiljnim simptomima sunčanice, koji osim glavobolje i iscrpljenosti mogu dovesti i do gubitka svijesti.

Kada su stanice kože zdrave i rehidrirane, ovisno o genetskom tipu koji je svatko naslijedio, tamnjenje ide do određene granice. Već na proljeće dobro je početi intenzivno konzumirati voće i povrće raznolikih boja - svaka boja nosi sa sobom određene nutrijente, a posebice hranu bogatu vitaminom A, odnosno ß-karotenom.

Bogate salate od raznolikog povrća obavezno začiniti maslinovim uljem, jer se vitamin A može pravilno apsorbirati iz hrane jedino pomoću masti.

Iz istog je razloga voće dobro konzumirati uz sjemenke i orašaste plodove ili miksano u frape od mlijeka ili jogurta. Osim važnosti masti u apsorpciji ß-karotena, zanimljivo je napomenuti da kuhano povrće kao što su mrkva, špinat ili brokula, imaju više raspoloživog ß-karotena od sirovog.

Namirnice za zdravlje kože i optimalno tamnjenje:

mrkva, bundeva, brokula, špinat, kelj, morska riba, mljevene sjemenke lana, bučine i suncokretove sjemenke, orasi, bademi, avokado, marelica, mango, breskva, maline, kupine, borovnice, zobene pahuljice, maslinovo ulje, zeleni čaj, objašnjavaju dipl. ing. Željka Lukešić i Jasna Duspara.

Objavljeno 08.08.2007.