Mediji svake godine vole pisati o blagdanskom dobitku kilograma, ali brojke koje navode su rijetko kad utemeljene na znanosti.

U stvarnosti se prosječna osoba udeblja dosta manje nego što se misli, ali to svejedno može imati značaja. O svemu tome idem u detalje u nastavku članka.

Zašto ljudi pomisle da su se udebljali više nego se stvarno udebljaju?

Na početku samo da u kratkim crtama prođemo i ovo. Staneš na vagu nakon nekoliko dana prekomjernog jedenja i pada mrak na oči. Kilaža je odjednom naglo skočila. Kod osoba koje se trude skinuti kilažu, to se može vidjeti već i nakon jednog dana prekomjernog unosa hrane. Objašnjenja za taj akutni skok kilaže ima nekoliko, a većinom je riječ o njihovoj kombinaciji.

Prvo imamo povećan unos soli. Bila to pizza i grickalice na nekoj rođendanskoj zabavi ili jedan period povećanog unosa hrane pa se tu skupi i povećani unos soli. U svakom slučaju, ta sol će na sebe navući i nešto više vode pa otuda dio tog skoka kilaže.

Zatim imamo povećan unos ugljikohidrata, koji na sebe također navlače vodu. Taj je skok pogotovo vidljiv kod osoba koje su u periodu prije toga ograničile unos ugljikohidrata pa su im se ispraznile i zalihe glikogena. Glikogen je naša zaliha ugljikohidrata u tijelu. Svaki gram glikogena na sebe navlači i nekoliko grama vode pa kilaža naglo poraste.

I za kraj, ako stanemo na vagu neposredno nakon perioda prekomjernog unosa hrane, treba uzeti u obzir i hranu koja je još uvijek u nama. Pojeli smo natprosječno puno hrane pa imamo i natprosječno puno hrane još uvijek u našem probavnom sustavu.

Dozvolite si barem nekoliko dana da se ova tri faktora normaliziraju prije nego možete vidjeti stvarno stanje stvari.

Idemo sad vidjeti rezultate studija i neke konkretne brojke koliko se stvarno udebljamo.

Što kažu znanstvena istraživanja?

Zadnjih desetljeća je provedeno više zanimljivih studija, a mi ćemo proći nekoliko njih. Konkretno, pogledat ćemo dva pregleda literature te još izdvojiti zasebno dvije studije jer su posebno zanimljive.

Krećemo s pregledom literature koji je proveo Schoeller (2014). Glavne stvari koje je autor zaključio su sljedeće:

1. Subjekti istraživanja su se u blagdansko doba u prosjeku udebljali oko 0,5 kg.
2. Razlike između pojedinaca su bile velike. Pogotovo zanimljivo je da osobe koje već imaju prekomjernu tjelesnu masu su se dodatno više udebljale nego osobe zdrave tjelesne mase.
3. Iako tih 0,5 kg ne zvuči puno, svejedno dosta pridonosi porastu kilaže koji vidimo iz godine u godinu.

Nekoliko godina kasnije, Díaz-Zavala i suradnici (2017) su također proveli pregled literature i uključili još par novih istraživanja. Oni su potvrdili zaključke iz ranijeg pregleda, s tim da su konkretno naveli da je porast kilaže za vrijeme blagdana većinom od 0,4-0,9 kg.

Sad ćemo pogledati istraživanje koje su proveli Yanovski i kolege (2000). Ova je studija uključena u gornje preglede literature, ali bih ju volio ukratko proći jer je pokazala zanimljive stvari. Subjektima su mjerili kilažu u raznim periodima godine kako bi mogli pratiti promjene. U periodu prije blagdana, ljudi su minimalno povećali tjelesnu masu. Za vrijeme blagdanskog perioda su u prosjeku dobili oko 0,37 kg te su tu kilažu zadržali i nekoliko mjeseci nakon blagdana.

Kilaža je opet mjerena pred blagdane iduće godine kako bi se dobio uvid u kretanje kilaže tijekom godine dana. U odnosu na prethodnu godinu, prosječna kilaža je ovdje bila veća za 0,48 kg. To znači da upravo kilaža dobivena u blagdansko doba najviše pridonosi polaganom debljanju iz godine u godinu koje vidimo kod odraslih ljudi.

Posljednju studiju koju ćemo pogledati proveli su Helander et al. (2016). Velik dio prethodnih studija je bio fokusiran na SAD i njihov blagdanski period koji traje šest tjedna od druge polovice 11. mjeseca pa do kraja godine. Ova studija nam je zato zanimljiva, jer izravno uspoređuje različite kulture u raznim blagdanskim periodima tijekom godine. Prilažem grafikon iz studije.

Grafički prikaz preuzet iz Helander et al. (2016)

Tako ovdje vidimo da u Njemačkoj, koja je nama najsličnija, imamo velik porast kilaže u 12. mjesecu te opet osjetan oko Uskrsa. Zanimljivo je da je u ovoj studiji Njemačka u kraćem blagdanskom periodu uspjela stvoriti čak i veći višak kilograma nego SAD u njihovih šest tjedana koji se smatraju blagdanskim periodom. Budući da su Hrvati među najdebljima u Europi, usuđujem se reći da i mi stojimo slično Njemačkoj.

Stvar koju je ovdje bitno napomenuti je da je ova studija provedena na ljudima koji imaju iznadprosječnu osviještenost oko praćenja kilaže. Naime, analizirani su podaci gotovo 3000 korisnika koji redovito, 3-4 puta tjedno, koriste pametne vage koje automatski uploadaju podatke na web. Oni su polako tijekom godine skinuli stečenu kilažu, ali to je nešto što prosječnoj populaciji ne uspije.

Zaključak

Debljanje tijekom blagdana u pravilu iznosi 0,5-1 kg, a ne nekoliko kila kao što se često misli, ali svejedno nije loše ovdje obratiti pažnju. Pogotovo budući da većina studija pokazuje kako se ta kilaža kasnije ne izgubi tijekom ostatka godine, već se gomila iz godine u godinu. Nakon deset, a pogotovo dvadeset godina – to može biti i 10-20 kg viška.

Za ljude koji su osviješteni i paze na kilažu, nekoliko dana povećanog unosa hrane nije veliki razlog za brigu. Stvari koje vam ovdje mogu dodatno pomoći su da blagdanske obroke jedete polako te do 80% sitosti, a ne trpanje koliko ide. Tako možete opušteno uživati u svemu, bez kompromitiranja kilaže i zdravlja.

Još jednom, na razini opće populacije ipak se osjeti utjecaj kad se uzme u obzir nakupljeni višak kilograma tijekom godina i desetljeća. Pogotovo pažnju trebaju obratiti ljudi koji već imaju prekomjernu tjelesnu masu, jer oni generalno tijekom blagdana imaju još veće poraste kilaže.

Izvori:

1. Schoeller DA. The effect of holiday weight gain on body weight. Physiol Behav. 2014 Jul;134:66-9. doi: 10.1016/j.physbeh.2014.03.018. Epub 2014 Mar 21. PMID: 24662697.
2. Díaz-Zavala RG, Castro-Cantú MF, Valencia ME, et al. Effect of the Holiday Season on Weight Gain: A Narrative Review. Journal of Obesity. 2017 ;2017:2085136. DOI: 10.1155/2017/2085136.
3. Yanovski JA, Yanovski SZ, Sovik KN, et al. A prospective study of holiday weight gain. The New England Journal of Medicine. 2000 Mar;342(12):861-867. DOI: 10.1056/nejm200003233421206.
4. Helander EE, Wansink B, Chieh A. Weight Gain over the Holidays in Three Countries. N Engl J Med. 2016 Sep 22;375(12):1200-2. doi: 10.1056/NEJMc1602012. PMID: 27653588.

Objavljeno 01.01.2021.