Jedna od najpoznatijih dijeta, vuče svoje korijene iz 60-ih godina prošlog stoljeća, a prvi puta ju je pod tim imenom objavio sam Dr. Atkins 1972. godine, nakon što je isprobao studiju doktora Alfreda W. Penningtona o dijeti s niskim udjelom ugljikohidrata u prehrani. Dr. Atkins, također je patio od problema s viškom kilograma, a ovom je dijetom uspješno smršavio te ponovio uspjeh dijete na 65 svojih pacijenata koji su patili od pretilosti.

Posao je odlično išao jer se dijeta pokazala i više nego učinkovitom naročito za one pacijente čiji je indeks tjelesne mase bio poprilično visok pa je uskoro atkinsova dijeta postala pravi hit, a uz nju je doktor uspio napraviti pravi biznis i osnovao firmu "Atkins Nutritionals, Inc." 1989. godine koja je prodavala različite proizvode poput grickalica, meksičkih tortilla, slatkiša, shakeova, i sl. s niskom razinom ugljikohidrata za pomoć pri mršavljenju, a osnovao je i Atkinsov centar za komplementarnu medicinu na Manhattanu koji je bio toliko uspješan da je devedesetih godina zapošljavao preko 90 ljudi i liječio preko 50 tisuća pacijenata koji su imali problema s prekomjernom težinom.

Atkinsova dijeta ima četiri faze; u prvoj fazi koja traje dva tjedna izbjegavate ugljikohidrate i svu hranu što ih sadrži pa čak i u minimalnim količinama. Namirnice poput voća i lisnatog povrća uključene su u to, stoga valja uzimati razne vitaminske i mineralne suplemente kako bi nadoknadili gubitak vitamina i minerala.

Druga faza uvodi 15-40 g ugljikohidrata dnevno, ovisno o tjelesnoj težini pacijenta, dok treća faza dozvoljava i veći broj ugljikohidrata te se, za njenog trajanja, regulira dozvoljena količina ugljikohidrata koja neće utjecati na povećanje tjelesne težine.

Četvrta faza traje ostatak vašeg života; u njoj konzumirate uvijek istu, provjerenu, količinu ugljikohidrata i izgledate uvijek jednako mršavo, onako kako želite. Plan je djelovao na 10 milijuna amerikanaca i nekoliko milijuna diljem svijeta, ali pod kojim uvjetima?

Smanjivanjem unosa ugljikohidrata u organizmu svakog čovjeka dolazi do posljedice – stanje hiperinzulinemije, kada dolazi do viška inzulina zbog manje količine šećera koji treba razložiti, a s povećanjem inzulina ujedno se potiče razgradnju masnih rezervi u jetri koja ih pretvara u glukozu i, između ostalog, u ketone.

Američka medicinska asocijacija žestoko je napala njegov rad i kritiziranje ugljikohidrata kao velikog neprijatelja vitke linije, a nezadovoljni konzumenti koji tvrde da je ova dijeta opasno narušila njihovo zdravlje tužili su ga nebrojeno mnogo puta. Pred kraj života dr. Atkins je pretrpio srčani udar, a mnogi liječnici i nutricionisti sumnjaju da je povod bio često provođenje dijete i njezini negativni efekti.

Kakve sve posljedice ova dijeta može ostaviti kod ljudi koji je provode "na svoju ruku", bez konzultacije liječnika, koji su pročitali u nekom časopisu osnovne podatke o principu djelovanja dijete, kad je kod provođenja pod stručnim nadzorom imala neželjenih efekata?

Osobe koje su navikle jesti više slatkiša, tjestenine i ostalih ugljikohidrata te svi oni koji pate od niskog šećera u krvi i ne jedu redovito mogu imati problema sa slabošću ili nesvjesticom zbog smanjene razine glukoze u krvi. Nedovoljan unos vitamina i minerala, zbog smanjene raznolikosti prehrane može uzrokovati niz drugih problema poput slabosti, gubitka elektrolita koji se utječu na rad mišića i srca, dehidraciju jer nema minerala koji će vezati vodu u organizmu, opadanje kose, probleme s kožom i noktima, sa kostima i zubima zbog nedostatka kalcija te problemi sa živčanim sustavom i raspoloženjima na koja dokazano utječe sastav ugljikohidrata.

Proteini sami po sebi nisu štetni u preporučenim dnevnim količinama, dapače potrebni su za izgradnju mišića i njihovo održavanje pri zdravoj fizičkoj aktivnosti o kojoj ovisi zdravlje čitavog organizma; u ovoj se dijeti njihov unos povećava za približno tri puta od njegove preporučene dnevne doze, a još veći problem je u toksinima što se skrivaju u masti koja je sastavni dio mnogih vrsta mesa, koje unosimo u većim količinama s većom konzumacijom i povećanjem broja triglicerida u krvi.

Psihološki aspekt uspjeha ove dijete ovisi o dozvoljenim namirnicama i neograničenom kalorijskom unosu što znači da njezini konzumenti ne pojedu nekoliko porcija prženog krumpira s umacima poput majoneze ili kolača s bogatom mliječnom filom, ali zato mogu pretjerati sa masnim mesnim delicijama tipa pljeskavica.

Vjerojatno ne bi bilo potrebe ni za kojom dijetom pa ni za dokazano štetnim "atkinsom" kada bi itko pretjerivao u lešo kuhanoj piletini s prilogom od integralne riže i povrća kuhanog na pari. Tada ne bi bilo potrebe za lov na vještice ugljikohidrate koji se kriju u nedužnom voću, neophodnom za funkcioniranje našeg organizma ili zabranama maslina i maslinovog ulja, sireva, naročito onih niskokaloričnih pa čak i samog krumpira koji je sam po sebi bogat vitaminima i mineralima.

Ova dijeta postigla je uspjeh zbog ubrzanog gubitka kilograma, zato jer pruža opipljive rezultate i odricanja nadomješta drugim ukusnim nagradama, čije je zdravlje upitno. Sama Atkinsova firma dovedena je do ruba bankrota nakon smrti njezina osnivača, a 2006., kada se politika proizvođača grickalica promijenila, a one su osim niske razine ugljikohidrata počele sadržavati i sve manje kalorija, ponovno je počela poslovati s pozitivnim pomakom.

Ovaj podatak govori nam kako se i ova dijeta morala izmjeniti iz zdravstvenih razloga, a tim izmjenama postala je slična ostalim dijetama i približila se nekoj pravilnijoj prehrani, ubacivši vegetarijanstvo i smanjeni broj kalorija u neke od svojih inačica.

Recepti, jelovnik i raspravu za atkinsovu dijetu pogledajte na forumu: Atkinsova dijeta.

Objavljeno 15.01.2010.