Cambridge dijeta je plan mršavljenja osmišljen u Velikoj Britaniji, a prema kojem je dnevni unos kalorija u rasponu od 440 do 1500 kcal. Ovaj način prehrane je još 1970. osmislio dr Alan Howard na Sveučilištu Cambridge po kojem je dijeta dobila i ime, a tek je proteklih nekoliko godina ova dijeta dobila veći broj poklonika.

Osnova ove dijete je unos ekstremno male količine kalorija, uz pojačan unos vitamina, minerala i zdravih masti kako bi se smanjio gubitak nutrijenata tipičan za restrikcijske dijete. Kako stoji u objašnjenju ove dijete "formula je osmišljena da imitira gubljenje masnog tkiva kao u gladovanja, ali uz unos dovoljno proteina koji čuvaju mišićno tkivo, prave količine ugljikohidrata za umjerenu ketozu i smanjenje osjećaja gladi te pravi omjer vitamina, minerala, elemenata u tragovima te zdravih masti za održanje ukupnog zdravlja. Obroci su tako strukturirani da kombiniraju sve potrebne skupine hrane da zadovolje nutritivne potrebe tijela.”

Cambridge dijeta nalaže kupnju njihovih originalnih zamjenskih obroka uz koje, garantiraju, brzi gubitak kilograma. Ovisno o ciljevima, te indexu tjelesne mase pojedinca, propisana dijeta iznosi dnevno čak do samo 440 kalorija, a uz kratkoročne ciljeve, postoji i dugoročni program prehrane.

Dijeta se sastoji od šest faza. U prvoj fazi se tijekom četiri tjedna postupno smanjuje ukupni unos hrane. U ovom periodu unos hrane ne bi trebao biti veći od 500 kalorija dnevno, u drugoj fazi 790, u trećoj 1000 kalorija, u četvrtoj 1200, petoj 1500 te u šestoj više od 1500 kalorija dnevno.

Dozvoljena pića su čaj, kava i mineralna voda, a zabranjeni su voćni sokovi, bilo koje piće koje sadrži šećer, kava i čaj s mlijekom i alkohol. U drugoj i trećoj fazi može se konzumirati nemasno meso peradi i nešto povrća, ali većina hrane dolazi iz instant pripravaka.

Koji su učinci ovakve vrste prehrane?

Bilo koja dijeta s iznimno niskim unosom kalorija ima vrlo brze, gotovo dramatične rezultate. Zamjenski obroci koje preporučuju pobornici ove dijete su nutritivno izbalansirani i obogaćeni vitaminima, mineralima i zdravim mastima što održava zdravlje i omogućava normalno funkcioniranje organizma. Uz sve to, iznimno su skupi te bi na mjesečnom nivou iznosili oko 2000 kuna.

No, budući da je bazalni metabolizam čovjeka znatno iznad najviše količine nutrijenata koja se može dobiti ovom dijetom, ona dugoročno može imati vrlo negativne učinke na zdravlje.

Dodatno, u početnim fazama, budući da se organizam dovodi u stanje ketoze, dobiva se loš zadah, suha usta, umor, drhtavica, nesanica, mučnina i zatvor uzrokovan smanjenim unosom ugljikohidrata i vlakana. Upravo zbog svega navedenoga, Cambridge dijeta je iznimno teška za držati je se, a ako klasične obroke zamijenite shakeovima - prijete vam i neki društveni sukobi i nerazumijevanje okoline.

Upravo stoga, ovakav način prehrane nije preporučljiv na duži rok jer može biti vrlo opasan za zdravlje, kako fizičko, tako i mentalno. Također, bez obzira u kojem trajanju se provodi ova vrsta dijete, za sve ispod 700 kcal na dan je preporučljiv liječnički nadzor. Ova dijeta nikako se ne preporučuje osobama s bubrežnim problemima, srčanim bolestima ili kroničnim oboljenjima.

Brzi gubitak kilograma će u početnoj fazi biti motivirajuć, ali će se vrlo brzo značajno usporiti zbog usporavanja metabolizma. Osim toga, uz topljenje masnih naslaga, ovako drastičnom redukcijom kalorija izgubit će se i značajna količina mišićnog tkiva.

Na kraju, rezultat će biti manja brojka na vagi, ali odraz u ogledalu neće pokazati fit već iscrpljenu liniju. Također, nakon prestanka ovakvog režima prehrane i povrata na stare navike, zagarantiran je yo-yo efekt kojim će se vratiti izgubljeni kilogrami i dodati još koji dodatni. Na kraju, zamjerka koju liječnici ističu na ovu dijetu jest i nepromoviranje fizičke aktivnosti kao načina poticanja zdravih životnih navika!

Objavljeno 25.03.2015.