Hijaluronska kiselina je supstanca koja se prirodno nalazi u našem tijelu, a nalazi je se u istom obliku i u svih kralježnjaka. Najveće koncentracije ove kiseline nalazimo u očima i zglobovima te koži kojoj ona daje vlagu i čvrstoću. Funkcija hijaluronske kiseline u organizmu je različita i ovisi o mjestu gdje se nalazi. Nažalost, hijaluronska kiselina ima vrlo kratak vijek trajanja: živi do 3 dana u tijelu te samo 1 dan u koži nakon čega se molekula razbija i odstranjuje iz organizma. Zbog toga, važno je stalno nadomještati hijaluronsku kiselinu jer je ona u nekim tkivima neophodna za normalan život.

Američki su znanstvenici 1934. godine izdvojili hijaluronsku kiselinu, polisaharid, iz biološkog izvora. Prisutnost hijaluronske kiseline u pijetlovoj kresti otkrivena je u 1950.-ima, a ranih 1970.-ih je mađarski znanstvenik Endre Balazs patentirao postupak pročišćavanja hijaluronske kiseline iz ovog biološkog izvora. Njegov je rad bio temelj za prvi proizvod na bazi hijaluronske kiseline plasiran na tržište za ljudsku upotrebu, Healon, koji je bio namijenjen oftalmološkoj kirurgiji.

Zbog svojih vrhunskih svojstava i biološkog porijekla, hijaluronska kiselina iz pijetlove krijeste odabrani je izvor za vrhunske proizvode na bazi hijaluronske kiseline već više od 30 godina, te se koristi u proizvodima namijenjenim nizu primjena, poput operacije mrene, ortopedije, liječenja rana, kao i tretiranja suhih očiju.

Gdje sve nalazimo hijaluronsku kiselinu?

Hijaluronska kiselina se nalazi u svim kostima i hrskavičnim strukturama u cijelom tijelu. Ove strukture omogućavaju elastičnost i čvrstoću ljudskoga tijela. Hijaluronska kiselina se posebno nalazi u različitim oblicima hrskavice, posebno na krajevima dugih kostiju  u kojima dolazi do savijanja gdje daje efekt jastučića pri čemu se kost čuva od habanja i oštećenja. Ovakvu vrstu kostiju imamo na vrhu nosa, poveznici rebara i prsne kosti, te najvećem dijelu grkljana i bronhija.

Naši zglobovi (poput lakata ili koljena) su okruženi synovialis membranom koja u obliku kapsule okružuje krajeve dviju kosti koje se spajaju u zglobu. Ova membrana stvara tekućinu koja se naziva sinovijalna tekućina čija je jedna od funkcija stvaranje elastičnosti zgloba. U ovoj tekućini čija je funkcija i dopremanje hrane hrskavici nalazi se i hijaluronska kiselina.

Hijaluronsku kiselinu nalazimo i u našim usnama, uz kolagen koji im daje oblik i debljinu. Hijaluronska kiselina u usnama s vodom stvara želatinoznu tekućinu koja hidratizira okolna tkiva i drži kolagen vlažnim i zdravim. Rezultat je zdrava koža na usnama i njihova zaštita od vanjskih utjecaja.

Iako hijaluronsku kiselinu možemo naći u svim tjelesnim tkivima, najveća koncentracija se nalazi u koži. Gotovo 50% ukupne količine hijaluronske kiseline u tijelu nalazi se upravo u koži. Nalazi se u dubljim slojevima kože, kao i na površini. Mlada koža koja ima visok udio hijaluronske kiseline je mekana i elastična, dok sa starenjem opada udio hijaluronske kiseline u koži, čime koža stari, postaje suha i manje zategnuta.

Učinak hijaluronske kiseline

Jedna od prvih evidentiranih primjena biološke hijaluronske kiseline za pomlađivanje kože bila je u dnevnoj prehrani stanovnika jednog japanskog sela koji su redovito koristili ulje pulpe vučjeg (pasjeg) trna. Lokalni liječnici posvjedočili su da im je prehrana poboljšala prirodno stvaranje hijaluronske kiseline u tijelu, pomažući pritom koži stanovnika da zadrži vlagu.

Zahvaljujući svojim jedinstvenim vodoupijajućim svojstvima, hijaluronska kiselina je odličan hidratizator, a ulje pulpe vučjeg trna tradicionalno se koristi za pospješivanje cijeljenja kože. Zahvaljujući visokom udjelu hranjivih tvari, nužnih za metabolizam kožnih stanica, ulje pulpe vučjeg trna idealno je za sprječavanje bora, suhoće i drugih simptoma starenja kože.

Primjena hijaluronske kiseline

Osim u ovim slučajevima, hijaluronska kiselina se u medicini preporučuje u liječenju različitih bolesti zglobova, uključujući i osteoartritis. Američka Agencija za hranu i lijekove odobrila je korištenje hijaluronske kiseline kod ozljeda oka i operativnih zahvata na oku, uključujući uklanjanje katarakte, transplantaciju rožnice i operacije mrene. Hijaluronska kiselina u ovim slučajevima pomaže zadržavanju tekućine oko očnog tkiva.

Hijaluronska kiselina se aplicira na kožu pri liječenju različitih opeklina, rana i drugih kožnih oboljenja ili jednostavno, kao sredstvo za hidrataciju kože. Velik je interes farmaceutske industrije za hijaluronskom kiselinom u proizvodnji preparata koji smanjuju posljedice starenja, pa se ova kiselina često reklamira kao „izvor mladosti“.

Kad govorimo o zdravlju zglobova, hijaluronska kiselina se ponaša poput jastuka ili maziva u zglobovima i drugim tkivima. Također, može poslužiti i kao reakcija tijela na nastale ozljede.

Hijaluronsku kiselinu je danas moguće pronaći u sintetičkoj formi, a koristi je se za niz dermatoloških, reumatoloških, oftalmoloških poteškoća, a u posljednjim desetljećima najčešća je njezina primjena u korektivnoj kirurgiji.

Objavljeno 29.09.2015.