Mnoge sportašice i fizički aktivne žene se žele vratiti u formu brzo nakon poroda. Tada se susreću s velikim brojem oprečnih informacija, a ako uz to još i doje, čuju bezbroj različitih prehrambenih savjeta o tome kako prehrana utječe na dojenje.

Često su ti savjeti jako restriktivni pa se majka nađe u situaciji da smije jesti samo krumpir. S obzirom da to nije baš tako, u ovom tekstu ću raspraviti o jednom popularnom mitu: smiju li majke koje doje konzumirati proteinske dodatke prehrani?

Ukratko o dodacima prehrani

U zadnjem tekstu sam napisala definiciju dodataka prehrani: to su pripravci proizvedeni iz koncentriranih izvora hranjivih tvari ili drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom koji imaju svrhu dodatno obogatiti uobičajenu prehranu u cilju održavanja zdravlja, pri čemu se hranjivim tvarima smatraju vitamini i minerali te druge tvari poput aminokiselina, esencijalnih masnih kiselina, vlakana, organa i ekstrakata biljnih vrsta, mikroorganizama, jestivih gljiva, algi, pčelinjih proizvoda i drugih tvari s hranjivim ili fiziološkim učinkom.

Oblici su dozirani (kapsule, pastile, tablete ...) ili se uzimaju u odmjerenim količinama i/ili posebnim načinom primjene (prah, granule, tekućine). Na svima je navedeno da oni nisu zamjena uravnoteženu prehranu.

Također, sukladno dodatnim pravilnicima (o aditivima, tvarima koje se smiju dodavati hrani) moraju posebno biti naznačene napomene ako dodaci nisu sigurni za dojilje.

U kolikoj mjeri se pojedini nutrijenti izlučuju u mlijeko

Tijekom trudnoće i prvih nekoliko dana nakon poroda, proizvodnja mlijeka je u potpunosti pod utjecajem endokrinog hormonalnog sustava. Ako hormonalni sustav radi uredno, proizvodnja kolostruma započinje u drugoj polovici trudnoće, a proizvodnja mlijeka će se povećati 30 – 40 sati nakon poroda.

Pri porodu posteljice dolazi do pada razine progesterona/estrogena i povećanje razine prolaktina što pokreće proizvodnju mlijeka. Nakon ove prve dvije faze, slijedi faza koja je primarno regulirana odnosom ponude i potražnje tj. što se više dojke prazne, to se više mlijeka proizvodi.

Suprotno popularnom mišljenju sastav majčinog mlijeka je većinom stalan i ne ovisi puno o našoj prehrani. Da, pojedini nutrijenti se u određenoj količini izlučuju u mlijeko, ali dok je prehrana uravnotežena, a suplementacija prati preporučene dnevne doze nema straha. Najviše oscilira zapravo masni dio mlijeka.

Naša prehrana najčešće može utjecati na sastav masnih kiselina u mlijeku. Ipak, pojedini nutrijenti, i to najčešće proteini mlijeka prolaze u mlijeko u određenoj količini i treba biti oprezan kod beba s poviješću prehrambenih alergija u obitelji.

Sastav proteinskih dodataka prehrani

Proteinski dodaci prehrani mogu biti iz biljnog ili životinjskog izvora. Iz životinjskog izvora razlikujemo whey (proteini sirutke), kazein, goveđi protein, a biljni proteini su uglavnom kombinacije proteina graška, riže, soje, konoplje i slično. Osim bjelančevina, ovakvi dodaci prehrani obično sadrže emulgator sojin lecitin, sladilo (acesulfam K, sukralozu), zgušnjivač i slično.

Aditivi su potrebni da bi prah zadržao svoju konzistenciju, trajnost i radi poboljšanja okusa. Izvori bjelančevina su bitni u kontekstu bioiskoristivosti, sastava aminokiselina, brzog ili sporog djelovanja.

U kontekstu dojenja ne postoji prepreka u konzumaciji, osim preosjetljivosti na pojedinu komponentu. Često zna postojati preosjetljivost ili alergija na proteine mlijeka, i u tom slučaju se whey i kazein ne preporučuju. Većina navedenih aditiva je sigurna za korištenje u periodu dojenja. Neki od učestalo korištenih su:

Zaslađivači

Sukraloza, acesulfam K, aspartam – prisutni su u većini proteinskih dodataka prehrani, pogotovo onih s okusom. Određene količine se izlučuju u mlijeko i mogu utjecati na slatkoću mlijeka. Na koji način to može utjecati na buduće prehrambene preferencije bebe još uvijek ne znamo.

Također, utjecaj prolongirane konzumacije zaslađivača preko mlijeka nam također nisu poznate, pa je dobro obratiti pažnju. Osim u slučaju dokazane fenilketonurije (koja se testira odmah u rodilištu) i aspartam (izvor fenilalanina) se smatra sigurnim za korištenje.

Stevia – nisu provedena nikakva istraživanja. FDA ju je označila kao općenito sigurnom („generally recognized as safe“). Upute vrijede kao i za ostale zaslađivače.

Emulgator

Sojin lecitin – prisutan u svim proteinskim dodacima prehrani. Općenito je često korišten kao aditiv u raznolikoj hrani i nema nikakvih kontraindikacija za korištenjem. Sam lecitin kao dodatak prehrani može čak pomoći u sprječavanju začepljenja kanalića u dojci.

Zgušnjivači

Ksantan guma, gumi arabika, guar guma – nema istraživanja rađenih na dojiljama. Smatraju se sigurnim za upotrebu u hrani. Svi navedeni zgušnjivači se zapravo teško i slabo probavljaju. A mlijeko se proizvodi od tvari koje prolaze crijevnu barijeru i ulaze u krv. Tom logikom se navedeni zgušnjivači ne smatraju problematičnim.

Zaključak

Mlijeko se proizvodi iz krvi. Da bi nešto dospjelo u krv mora prvo proći crijevnu barijeru. Malo je tvari koje majka jede, a da dolaze do mlijeka i većina tih tvari ne uzrokuje posebne probleme dojenčetu i sigurna je za upotrebu. Treba imati na umu da su dojenački grčevi normalan proces sazrijevanja bebinih crijeva i da majčina prehrana malo utječe na njih (iako je moguće).

Ako želite biti sigurni, najbolje je birati proteinske praškove bez okusa. Oni obično imaju u sastavu proteinske izolate, koncentrate i sojin lecitin. Pa po želji možete dodati okus (kakao prah ili slično).

Svakako je dobro proučiti sastav, a posebna oprez savjetujem ako su dodane kakve biljne vrste. Naravno, u slučaju dokazanih alergija u obitelji dobro je pratiti reakcije na proteine mlijeka pa izabrati alternativu u vidu goveđih proteina ili biljnih varijanti.

Literatura

1. How does a mother’s diet affect her milk? Pristupljeno 30. siječnja 2019. godine. Dostupno na: https://kellymom.com/nutrition/mothers-diet/mom-diet/ 
2. How does milk production work? Pristupljeno 30. siječnja 2019. godine. Dostupno na: https://kellymom.com/hot-topics/milkproduction/
3. Rother, K. I., Sylvetsky, A. C., & Schiffman, S. S. (2015). Non-nutritive sweeteners in breast milk: perspective on potential implications of recent findings. Archives of toxicology, 89(11), 2169-71.
4. Što su dodaci prehrani? Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske. Pristupljeno 30. siječnja 2019. godine. Dostupno na: https://zdravstvo.gov.hr/o-ministarstvu/djelokrug-1297/sanitarna-inspekcija/hrana-1359/dodaci-prehrani-1841/sto-su-dodaci-prehrani/2203 

Objavljeno 11.02.2019.