Mnogi automatski povezuju pojmove zdravlja i povrća. "Ako je nešto napravljeno od povrća, onda je zacijelo zdravo!" To je vrlo često i točno, osim u slučaju nekih biljnih ulja koje svakako treba izbjegavati i zamijeniti zdravijim varijantama, maslinovim ili kokosovim uljem.

Pod biljnim uljima koje treba izbjegavati podrazumijevaju se suncokretovo ulje, sojino ulje, kanolino ulje, kukuruzno ulje i sl. Svima njima karakterističan je visok udio omega-6 polinezasićenih masnih kiselina koje su, ako ih se dugotrajno uzima, štetne za ljudsko zdravlje.

Negativan omjer omega 3 i 6 masnih kiselina

Niz je studija koje potvrđuju nezdrave učinke biljnih ulja na ljudsko zdravlje, posebno zbog negativnih omjera omega 3 i 6 masnih kiselina u njima. Naime, za održavanje zdravlja potrebno je održavati i omjer ovih masnih kiselina od 4:1 do 1:2, a prema nekim istraživanjima, moderna zapadnjačka prehrana je u omjeru čak oko 16:1 u korist omega-6 masnih kiselina.

Povećan unos omega-6 masnih kiselina i nepovoljan omjer omega 3 i 6 masnih kiselina potiče patogenezu mnogih bolesti, dok povećan unos omega-3 masnih kiselina smanjuje opasnost od razvoja mnogih bolesti, među kojima prednjače kardiovaskularne bolesti. Ujednačavanjem omjera ovih dviju masnih kiselina smanjuje se, uz srčane bolesti, rizik od karcinoma debelog crijeva, karcinoma dojke kod žena, reumatoidnog artritisa, astme i niza kroničnih bolesti karakterističnih za moderna društva.

Naime, omega-3 i 6 masne kiseline se naziva esencijalnim jer ih tijelo ne može samo proizvesti. Dakle, neophodno je da se ove masne kiseline u organizam unesu hranom, ali jednako tako važno je unositi ih u pravilnom omjeru, kako se ne bi narušilo zdravlje, kako je ranije rečeno.

Ove masne kiseline nisu samo inertne molekularne strukture koje daje energiju staničnim mitohondrijima, već i osiguravaju vitalne funkcije povezane s procesima koji utječu na različite tjelesne sustave, poput primjerice imunološkog.

Osim lošeg omjera u unosu ovih masnih kiselina, dodatna otegotna okolnost je njihova relativna nezasićenost. Polinezasićene masne kiseline imaju dvije ili više dvostrukih veza, dok mononezasićene imaju jednu dok zasićene masti nemaju dvostrukih veza. Što se više dvostrukih veza nalazi u masnim kiselinama, to su one reaktivnije.

Zbog toga, polinezasićene masne kiseline često reagiraju s kisikom što može izazvati lančane reakcija, oštećujući druge strukture, a tako može doći i do oštećenja vitalnih struktura, poput DNA. Nadalje, ove masne kiseline povećavaju opasnost od oksidativnih lančanih reakcija kojima nastaju slobodni radikali, odgovorni za razvoj niza bolesti.

Dakle, redovno korištenje biljnih ulja vodi prema strukturalnim promjenama u nakupinama masnog tkiva i oštećenjima na staničnim membranama koje su početak razvoja niza bolesti.

Doprinose razvoju upala

Omega-3 i 6 masne kiseline u našem organizmu izazivaju nastanak supstanci imena eikosanoidi. No, generalno govoreći, eikosanoidi nastali iz omega-6 masnih kiselina potiču upalne procese, dok oni iz omega-3 masnih kiselina pomažu u borbi protiv upala u organizmu.

Eikosanoidi oštećuju staničnu membranu gdje igraju ključnu ulogu u tjelesnim funkcijama, poput međustanične komunikacije, imuniteta i upalnih procesa. Udruženi, eikosanoidi mogu posredovati u bilo kojem obliku upalnog odgovora.

Primjerice, pojednostavljeno, ako imate glavobolju te popijete aspirin ili ibuprofen nakon kojeg nastupi smanjenje osjećaja boli, razlog tome je što je uneseni lijek spriječio djelovanja eikosanoida i smanji upalnih proces koji je rezultirao boli.

Stoga, zbog vrste djelovanja eikosanoida iz ovih dviju masnih kiselina jasno je da je povećan unos omega-6 naspram omega-3, recept za katastrofu jer se potiče razvoj niza upalnih procesa koji su temelj razvoja kroničnih bolesti, od kardiovaskularnih, artritisa, ali i depresije.

Sadrže nezdrave trans masti

Osim navedenog, biljna ulja su puna trans masti, nezasićenih masnih kiselina koje su stabilne na sobnoj temperaturi. Ove masti su visokotoksične i povezane s rizikom od razvoja niza bolesti, poput bolesti srca, karcinoma, pretilosti i dijabetesa.

Potvrđene opasnosti od transmasti potaknule su i zakonodavce diljem svijeta da ograniče dozvoljen postotak trans masti u namirnicama. Trans masti nalaze se u nizu namirnica poput margarina, slatkiša, proizvoda od lisnatog tijesta i slično. Stoga, osim biljnih ulja, i ove namirnice treba izbjegavati u prehrani.

Povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti

Kardiovaskularne bolesti su među prvim uzrokom smrtnosti u svijetu. Niz je studija koje potvrđuju sa su upravo zasićene masti jedan od krivaca za ubrzan razvoj ovih bolesti, a studije provedene u posljednjim desetljećima potvrđuju da su i biljna ulja na popisu odgovornih za razvoj ovih bolesti.

Naime, kako je ranije navedeno, biljna ulja se povezuju s razvojem upalnih procesa u organizmu, a upravo su ovi procesi odgovorni za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Treba imati na umu da je nizom studija potvrđeno da omega-3 masne kiseline čuvaju od upala i razvoja ovih bolesti, dok omega-6 masne kiseline, upravo suprotno, potiču upalne procese i potiču razvoj bolesti.

Biljna ulja povećavaju rizik od niza drugih bolesti, potvrdile su studije proveden na ljudima ili životinjama:

• povećane razine omega-6 masnih kiselina u majčinom mlijeku povećavaju rizik od astme i ekcema kod novorođenčadi,
• povećane razine omega-6 masnih kiselina povećavaju opasnost od karcinoma, i
• omega-6 masne kiseline su povezane s razvojem kroničnih depresija.

Prema mnogim stručnjacima, biljna ulja su jedan od najvećih krivaca za razvoj mnogih bolesti karakterističnih u zapadnim društvima te ih svakako treba izbaciti iz uporabe i zamijeniti zdravim maslinovim i kokosovim uljem.

Reference:

• Ghost, S. Novak, E.M. Innis, S.M. Cardiac proinflammatory pathways are altered with different dietary n-6 linoleic to n-3 ?-linolenic acid ratios in normal, fat-fed pigs. American Journal of Physiology - Heart and Circulatory Physiology Published 1 November 2007 Vol. 293 no. 5, str. 2919-2927
• Kiecolt-Glaser, J.K. Belury, M. A. Porter, K. Beversdorf, D. Q. Lemeshow, S. Glaser, R. Depressive Symptoms, omega-6:omega-3 Fatty Acids, and Inflammation in Older Adults. Psychosomatic Medicine: April 2007 - Volume 69 - Issue 3 - str. 217-224
• Mensink, R.P. Katan, M.B. Effect of Dietary trans Fatty Acids on High-Density and Low-Density Lipoprotein Cholesterol Levels in Healthy Subjects. The New England Journal of Medicine. 1990; 323. str. 439-445
• Simopoulos, A.P. The importance of the ratio of omega-6/omega-3 essential fatty acids. Biomedicine & Pharmacotherapy. Volume 56, Issue 8, October 2002, str. 365–379

Objavljeno 11.03.2016.