Planinarenje se ne definira kao klasičan sport, jer tu nema natjecateljske borbe, koja je bitno obilježje svakog sporta.

Planinarenje obuhvaća sve čovjekove djelatnosti izravno i neizravno vezane uz kretanje u planinskim predjelima. Nije besciljno lutanje po brdima i osvajanje već osvojenih vrhova s kojih ćemo ionako ubrzo morati sići; naprotiv, planinarstvo je način i stil života, čitav niz aktivnosti koje suvremenom čovjeku život čine ugodnijim, zanimljivijim zdravijim. Biti planinar znači obilaziti i upoznavati ljepote Zemlje, uživati u prekrasnim gorskim vidicima, stjecati nove prijatelje.

Odlazak u prirodu i kretanje na čistom gorskom zraku predstavlja aktivan način odmora, koji unatoč uloženom fizičkom naporu, čovjeka ispunjava novom snagom i zadovoljstvom.

Planinarenje postaje sve popularnije. U posljednje vrijeme sve više ljudi, posebno mlađih, otkriva prednosti rekreacije koja je još donedavno bila rezervirana za stariju generaciju. Hodanje i uspinjanje planinama jača mišiće čitavog tijela, posebno nogu, te pospješuje pokretljivost zglobova. Potiče imunološki sustav, prvenstveno sposobnost organizma da se obrani od različitih infektivnih bolesti. Pozitivno djeluje na rad srca i krvotoka te pospješuje transport i opskrbljenost krvi kisikom. Pospješuje izmjenu tvari u organizmu i, između ostalog, bez posebnog režima prehrane smanjenje masnoće u tijelu, pa tako i tjelesne težine.

Kako započeti planinariti?

Iako se, ako planinarite rekreacijski, uopće ne trebate opterećivati hodanjem, vaše ruke neka ipak budu u laktu savijene pod pravim kutom te aktivnije nego inače, a vaš hod neka bude nešto brži nego što ste na to naviknuli. Kako prije svake fizičke aktivnosti treba zagrijati organizam, prije negoli započnete s penjanjem, odradite seriju vježbi razgibavanja i istezanja za sve mišićne grupe, a prvih petnaestak, dvadesetak minuta hodajte laganijim hodom. Da biste uštedjeli energiju, dužinu koraka prilagodite usponu te što je on blaži, vaši koraci neka budu manji. Tempo hoda prilagodite svojim mogućnostima, a ako ste u društvu, pratite brzinu najsporijeg. Otprilike svaka se dva sata neizostavno kratko odmorite i priuštite si manji obrok, primjerice energetsku pločicu, čokoladu te sušeno ili svježe voće, a otprilike svakih pola sata nešto popijte.

Većina ljudi koji se počinju baviti planinarenjem, obično već posjeduje neka iskustva i predodžbe o planinarstvu stečene na lakšim izletima u bliže planine. Kada čovjek dobije volju da se odlascima u prirodu posveti organiziranije i poželi upoznati nove ljude, najbolje je da se uključi u neko planinarsko društvo.

Oprema i opreznost potrebni za planinarenje

Unatoč prekrasnoj prirodi i romantičnoj idili koja vas bez sumnje očekuje na planinama, planinarenje nipošto nemojte poistovjetiti sa šetnjom u obližnjem parku. Stoga se ni na najnižu planinu, ni na najblaži uspon ne upuštajte bez prethodne fizičke pripremljenosti.

• izabrati izlet kojeg tjelesno i vremenski možemo savladati
• ne ići u planinu sam, ne odvajati se od skupine
• upisati se u knjigu posjetitelja na planinarskim domovima
• pitati i poslušati savjet iskusnih planinara
• računati na moguću promjenu vremena, imati sa sobom rezervnu toplu odjeću, kapu i zaštitu od kiše i vjetra
• nositi uvijek baterijsku svjetiljku
• nositi uvijek šibice ili upaljač i svijeću
• nositi uvijek malu osobnu apoteku za pružanje prve pomoći
• na svakom dužem izletu nositi planinarsku zemljopisnu kartu i po mogućnosti kompas
• držati se markiranih planinarskih puteva
• na nogama nositi čvrste, udobne cipele s gumenim rebrastim potplatom
• zimi biti posebno oprezan i misliti na rano padanje mraka
• ne ići zimi na izlete koje ne poznajemo u ljetnim uvjetima
• u viša brda zimi ne ići bez iskusnih članova u planinarskoj skupini
• nakon obilnih snježnih padalina tri dana ne ići u više planine
• pratiti vremensku prognozu i obavijesti o stanju snijega i rizicima od lavina

Planinarsku opremu valja prilagoditi planini, vremenskim prilikama i trajanju puta. Za jednodnevne izlete u bližu okolicu bit će dovoljna mala naprtnjača s rezervnom preobukom, hranom i pićem, kišobran, novčanik, mobitel, hodački štapovi, astrofolija (zaštitna folija za očuvanje tjelesne topline u slučaju nesreće i dugotrajnog mirovanja na otvorenom).

Iako je preporučljivo gotovo svima, ne preporučuje se osobama s oštećenjima zglobova (koljena, kukovi). Ukoliko se i te osobe ipak odluče za planinarenje, preporučuje se kraće hodanje uzbrdo i po ravnom, a povratak nizbrdo neka bude žičarom ako je to ikako moguće.

Ne zaboravite na krpelje. Svaki put prilikom tuširanja (poslije planinarenja) dobro proučite svoje tijelo, da vam se slučajno negdje ne bi sakrio krpelj.

Izvor slika: mojajaska.com, austria.info

Objavljeno 21.10.2009.