American College of Sports Medicine definira aerobni trening kao bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koja se izvodi aktiviranjem velikih mišićnih grupa, relativno dugog trajanja (preko 20 minuta) koja je u osnovi cikličkog karaktera, a intenzitet vježbanja bi se trebao kretati od 60-80% maksimalne frekvencije srca izračunate za svakog pojedinca.

Prema toj definiciji, prirodni oblici kretanja kao što su hodanja, trčanja i planinarenja, vožnja bicikla, veslanje i sl., te vježbanje na simulatorima kretanja (ergometri, steperi, trake za trčanje i sl.) predstavljaju aerobni trening. U vrstu aerobnog treninga ubrajamo i aerobiku kao grupni fitness trening koja pripada skupini cikličnih polistrukturalnih aktivnosti.

Aerobni trening ima za cilj razvoj, održavanje i poboljšanje funkcionalne sposobnosti organizma koju nazivamo aerobna izdržljivost. To je sposobnost koja omogućava dugotrajno provođenje određene aktivnosti definiranim intenzitetom prije pojave umora. Direktno djeluje na učinkovitiji rad srčanožilnog, krvnog i plućnog sustava, te postizanje pozitivnih transformacija na morfološka obilježja kao preduvjet za unapređenje i očuvanje zdravlja.

Trenirano srce kuca manji broj puta u minuti, ali jednim udarcem izbaci više krvi u krvni optok, poboljšava se cjelokupna cirkulacija u organizmu, krvne žile su čvršće i elastičnije, udahnuti kisik se bolje i učinkovitije doprema do svih tjelesnih stanica, a eliminacija ugljičnog dioksida i otpadnih tvari iz organizma je bolja. Trenirana osoba potrebu za većom količinom kisika nadoknađuje na račun dubine disanja, dok netrenirane osobe povećavaju frekvenciju disanja (dišu brže i pliće). Efikasna funkcija srčanožilnog i plućnog sustava je osnova za optimalnu provedbu svih fizičkih aktivnosti koje su u osnovi aerobne (dulje trajanje - umjereni intenzitet rada), ili anaerobne (kraće trajanje - visoki intenzitet rada).

Aerobics, kao termin, pojam i sustav vježbanja za poboljšanje funkcionalnih sposobnosti, prvi put se pojavljuje u knjizi "Aerobics", izdanoj 1968. čiji je autor američki liječnik i fiziolog dr. Kenneth H. Cooper bio prvi promotor masovnog pokreta vježbanja za zdravlje. Takav sustav vježbanja bio je prvenstveno osmišljen za potrebe američke vojske i zasnivao se na programima monostrukturalih cikličkih aktivnosti kao što su hodanje, trčanje, vožnja bicikla, plivanje, veslanje i sl.

Međutim, sjedeći način života i svijest ljudi o potrebi za kretanjem u svrhu očuvanja zdravlja dovela je do masovnog uključivanja u rekreativno vježbanje što je potaknulo dr. Coopera i njegovu suprugu te izdaju knjige: Putevima aerobike, Nova aerobika i Aerobika za žene. Jogging i osale aerobne aktivnosti postale su dio svakodnevne rutine mnogobrojnih Amerikanaca obaju spolova, a vrlo brzo takav trend osvojio je Australiju i Europske zemlje.

Krajem 70-ih, koreografkinja i plesačica Jackie Sorensen osmislila je aerobiku kao grupni fitness program koja se u promociji glumice Jane Fonde velikom brzinom raširila zapadnim svijetom.

www.bpm.hr

Objavljeno 31.03.2007.