Znate li da je 1991. godine aspirin uvršten u Guinessovu knjigu rekorda kao najprodavaniji lijek protiv bolova na svijetu? Taj podatak ne čudi kada se znaju podaci o dugogodišnjoj povijesti ovoga lijeka i njegovom širokom rasponu djelovanja, koji se konstantno širi novim studijama i otkrićima.

Povijest aspirina

Aktivni sastojak aspirina je acetilsalicilatna kiselina koja je sintetizirana krajem 19. stoljeća, a u zadnjoj godini toga stoljeća aspirin je registriran kao zaštićeno ime.

Aspirin se upotrebljava za simptomatsko ublažavanje glavobolje, zubobolje, upale grla uslijed prehlade, bolova kod menstruacije, bolova u mišićima i zglobovima, bolova u leđima, blagih artritisnih bolova te za simptomatsko ublažavanje bolova i vrućice kod prehlade ili gripe.

Još 1978. godine objavljeni su rezultati studije prema kojima acetilsalicilatna kiselina može smanjiti učestalost TIA (tranzitornog ishemijskog napada), moždanog udara ili smrti.

Godine 1982. Nobelova nagrada za medicinu dodijeljena je farmakologu koji je otkrio da protuupalna svojstva acetilsalicilatne kiseline proizlaze iz njezine sposobnosti da u tijelu inhibira stvaranje određenih kemijskih medijatora (prostaglandina) koji pomažu stvaranju upale.

Tri godine kasnije, 1985. američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrava uporabu acetilsalicilatne kiseline za sprječavanje drugog srčanog udara i ponovnog ishemijskog moždanog udara (povezanog s nastankom ugruška). Od 1990. godine Američka udruga za srčane bolesti počinje preporučivati liječenje aspirinom u slučaju sumnje na srčani udar (infarkt miokarda).

Aspirin i produljenje životnog vijeka

Studija nedavno prezentirana na godišnjem skupu Američkog udruženja za istraživanje karcinoma, potvrdila je da aspirin pomaže u produljenju životnog vijeka. Rezultat je to istraživanja provedenog na Harvardu u kojem je sudjelovalo preko 130.000 ljudi u trajanju od preko 32 godine. U rezultatu studije stoji da su muškarci koji su pili aspirin u duljem vremenskom periodu imali 11% manje rizika od smrti u tom periodu, od onih koji nisu uzimali aspirin.

Rezultat se pripisuje djelovanju aspirina da smanjuje rizik od smrti od različitih vrsta karcinoma, uključujući karcinom debelog crijeva, pluća i prostate za 15 posto. Iako u prethodno objavljene studije potvrđivale fa aspirin može pomoći u prevenciji nekih vrsta karcinoma i smanjiti stopu smrtnosti, studija provedena na Harvardu je prva studija provedena na ovako velikom uzorku i u tako dugom vremenskom periodu.

Harvardska studija je pokazala da za pozitivne učinke aspirina nije potrebno unositi jako velike doze ovoga lijeka: benefiti su zabilježeni s uzimanjem 0.5-1.5 standardne količine tableta aspirina tjedno, kako kod muškaraca, tako i kod žena. No, ono što je bitno kod uzimanja aspirina jest - vrijeme uzimanja: minimalno trajanje redovnog uzimanja aspirina za postizanje pozitivnih učinaka jest - 6 godina!

Aspirin i rizik od karcinoma

Kako pretpostavlja Andrew Chan, jedan od harvardskih znanstvenika koji se bavi proučavanjem djelovanja aspirina, jedan od mogućih razloga što aspirin ima ovakvo djelovanje jest da ovaj lijek blokira enzime povezane s upalnim supstancama (prostaglandinom).

Naime, upravo prostaglandini mogu potaknuti stanični rast u gastrointestinalnom traktu, što povećava opasnost od razvoja kancerogenih tkiva. Stoga, inhibicija prostaglandina može smanjiti rizik od razvoja karcinoma debelog crijeva ili gastrointestinalnog trakta.

Osim toga, aspirin ima i antikoagulacijske učinke što pomaže u borbi protiv stvaranja krvnih ugrušaka, a što može spriječiti rast benignih stanica i stvaranje tumorskih tvorbi.

Stoga, zbog svih navedenih pozitivnih učinaka aspirina, mnogi liječnici osobama koje se nalaze u rizičnim skupinama savjetuju svakodnevno i redovno korištenje aspirina zbog njegovih učinaka na opće zdravlje i smanjenje rizika od razvoja mnogih smrtonosnih bolesti.

Objavljeno 23.08.2017.