U zdravom tijelu zdrav duh. Još kao mali smo naučili ovu rečenicu iako nas godinama ubrzani i stresni ritam života natjera da se nje sjetimo svaki put kad nam imunitet oslabi i obolimo. Organizam je stalno izložen napadačima kao što su bakterije, virusi, gljivice, paraziti a imunitet je njegova sposobnost da se od svih njih obrani.

Od velikog značaja u jačanju imuniteta je upravo tjelovježba koja mora biti redovita, umjerena i dugoročna kako bi dobili najviše korisnih čimbenika za organizam. Zajedno sa pravilnom i urednom prehranom tjelovježba je naš najveći saveznik za prevenciju od bolesti (genetski uvjetovanih, degenerativnih, sezonskih gripa i sl.).

Kada pokrenemo naše tijelo, svaka naša stanica (imamo preko 3000 tipova stanica) ima od toga koristi jer povećana cirkulacija donosi više hranjivih tvari i kisika te ubrzano proizvodi štetne nus produkte metabolizma koji mogu biti toksični. Umjesto da se zadržavaju u organizmu mirovanjem, potrebno se umjereno kretati i time drastično smanjiti toksičnost stanica pa i cijelog organizma. Kada je tijelo aktivno rad stanica se mijenja, ono se ubrzava, kroz staničnu membranu događa se i do 10 puta brža izmjena tvari.

Međustanična tekućina prima izbačene viškove i toksine iz stanica kako bi se stanica pročistila, bolje funkcionirala i bila spremnija za obranu od ostalih mikroorganizama. Obrambene funkcije stanica će biti jake ako je cirkulacija potaknuta a najučinkovitije poticanje staničnog protoka je upravo pokretanjem svih segmenata našeg tijela. Skup ovakvih stanica znači jak imunološki sustav.

Nije svejedno kojom vrstom aktivnosti se bavite. Svaka stanica ima određen kapacitet koji može podnijeti kada je tijelo podvrgnuto nekom razinom intenzivne tjelovježbe. Ako se pretjeruje, dolazi do oštećenja stanične membrane kratkoročno ili dugoročno u slučaju da u nekom dužem vremenskom razdoblju redovito obavljate aktivnosti koje prelaze granice mogućnosti vašeg organizma. Kako bi se prilagodili kapacitetima vaših stanica, tjelovježba treba biti umjerena, redovita, raznovrsna i dugoročno orijentirana prema povećanju svih razina fitnessa vašeg organizma.

Najbolja svakodnevna preporuka za staničnu tjelovježbu je tzv. antigravitacijski trening za kojeg možete odvojiti 5 minuta u danu. To su vježbe laganih poskoka po vertikalnoj osi, vježbe u vodi, zatim obrnuti položaj tijela i sl. Na taj se način pokrene limfni sustav koji je prvi odgovoran za izbacivanje toksina van iz tijela. Ako tako tretirate vaše tijelo, tjelovježbu možete gledati kao lijek. Ali ako izvodite neprilagođene vježbe vašem trenutačnom stanju i sposobnostima , upravo vas 1 sat takve aktivnosti može “baciti” u bolest.

Uz to je važno napomenuti da pojačan psihološki stres, neuravnotežena prehrana i pojačana tjelovježba povećavaju razinu kiselosti našeg organizma što također smanjuje imunitet uz popraćen osjećaj umora i težine tijela a muskulfiber može trajati duže od tri dana. Umjesto toga pomognite svom tijelu i ne forsirajte ga standardnom intenzivnom tjelovježbom nego koristite umjerena istezanja, vježbe pravilnog disanja, opuštanja i relaksacije.

Testirajte se koliko ste sposobni opustiti tijelo: neka vas netko uhvati za ruke i pustite ga da ih njiše; ako ne možete opustiti ruku cijelom težinom, pali ste na ispitu i u ovakvom stanju intenzivna tjelovježba nije za vas jer smanjuje vaš imunološki sustav.

Vrlo važan dio imunološkog sustava je limfni sustav koji je interaktivan sa svakom našom stanicom i organom, a brani nas od bolesti i infekcija. Limfni nas sustav čisti od otpadnih tvari koje tijelo metabolizmom nakupi a to prepoznamo kada nam se lokalne žlijezde upale (grlo, pazuh, prepone, itd.). Za razliku od krvožilnog sustava, limfni nema svoju pumpu koja ga pokreće po tijelu, a limfne žile imaju zaliske kojih u odnosu na vene ima duplo više. Osobe koje se ne kreću i imaju loš unos tekućine, imaju gustu limfu punu toksina. Takva im kola po to tijelu i prenosi viruse, bakterije, stanice karcinoma i sl., sa jednog kraja tijela na drugi.

Da bi pravilno pokrenuli limfni sustav, najvažnija je mišićna kontrakcija koja limfu gura prema srcu. Uz to postoji pasivna mišićna aktivnost (tzv. Limfna drenaža – vrsta masaže) a vertikalni položaj uronjenog tijela u vodu također otvaraju limfne zaliske i propuštaju kolanje. Na prvom mjestu od vježbi koje najbrže djeluju na protok limfe su različite vrste poskoka na trampolinu i sličnim podlogama gdje vertikalne sile naizmjenično otvaraju i zatvaraju limfne zaliske, mijenjaju stanične tlakove i tako još dugo sati nakon vježbanja čiste organizam.

Uz takvu redovitu tjelovježbu, neizostavno je napomenuti da bijela krvna zrnca postaju brojnija i zajedno sa limfom 15 puta brže kolaju tijelom i brane organizam.

U zdravom tijelu zdrav duh.

Objavljeno 03.02.2010.