Protruzija diska, hernijacija i ruptura. Svi smo čuli za ove pojmove kada smo pretraživali i čitali razne članke nakon što nas je „presjeklo“ u donjem dijelu leđa, pogotovo onima koji su u treningu i vole staviti par ploča viška na šipku kada rade deadlift.

Tri srodna pojma, međutim „ruptura“ se ističe pošto je nakon nje operacija jedino rješenje. Prije se tako smatralo i za hernijaciju, odnosno protruziju. S današnjim saznanjima i suvremenim metodama dijagnostika ovog problema puno je lakša, a liječenje puno jednostavnije i efikasnije negoli u prošlosti.

U ovom članku pobliže ćemo vam objasniti o čemu se zapravo radi kod hernijacije diska te demonstrirati par načina kako taj problem uspješno riješiti i sanirati te naravno objasniti neke principe prevencije istog.

Simptomi hernije i kako ih prepoznati

Hernija diska odnosi se na probleme u malim jastučićima koji se nalaze između naših kralježaka koji sačinjavaju našu kralježnicu, a to su intervertebralni diskovi. Intervertebralni disk svojom strukturom nalikuje na krafnu, s mekanom jezgrom, odnosno „marmeladom“ i čvršćim vanjskim dijelom, odnosno ostatkom krafne. U stručnoj terminologiji ova se dva dijela diska zovu nucleus pulposus (jezgra) i anulus fibrosus (vanjski dio).

Hernijacijom diska nazivamo onaj slučaj kada nucleus pulposus putem pukotine u anulus fibrosus izađe van intervertebralnog prostora. To stanje može uzrokovati bolove iritirajući obližnje živce te rezultirati u osjećanju slabosti ili trnaca u rukama i nogama. S druge strane, dosta ljudi ne osjeti hernijaciju, a većina slučajeva tog stanja ne zahtijeva operaciju. 

Većina protruzija se događa u lumbalnom dijelu kralježnice, no mogu se dogoditi i u cervikalnom te torakalnom dijelu, no tu su puno rjeđe. Najčešći znakovi i simptomi hernijacije diska su bolovi u rukama i nogama – ako se hernijacija dogodila u lumbalnom dijelu leđa, pojedinac će iskusiti bolove i trnce koji se protežu od navedenog područja preko stražnjice, stražnje strane natkoljenice i lista sve do stopala.

Ako se protruzija dogodila u cervikalnom ili torakalnom dijelu, pojedinac će bolove i trnce osjetiti u rukama i ramenima, s pogoršanjem stanja kada zakašlje ili kihne. Također, prisutna je slabost muskulature u gornjim i donjim ekstremitetima.

Uzroci

Većina ljudi ne može sa sigurnošću reći razlog zbog kojeg je došlo do protruzije. Vrlo često, u svijetu teretane i tjelovježbe podizanje teških tereta, oslanjajući se na muskulaturu leđa, a ne na noge i stražnjicu (deadlift), stavlja vježbače pod puno veći rizik od ovakvog tipa ozljede. Rjeđa situacija bit će da se protruzija dogodi nakon nekakve traume u obliku pada ili udarca u leđa.

Faktori rizika

1. Prekomjerna tjelesna težina – faktor koji je u svakodnevnom životu čest uzrok bolova u leđima pošto vrši dodatan pritisak na intervertebralne diskove.

2. Poslovna aktivnost – ljudi koji se bave fizički zahtjevnim poslovima koji uključuju puno saginjanja, spuštanja i podizanja su u većem riziku od protruzije diska.

3. Genetika – dio populacije rađa se s predispozicijom razvitka protruzije diska.

Što napraviti u slučaju protruzije diska?

Ako se nesretni slučaj dogodi, ne očajavajte jer postoji rješenje. Pravilnim izborom terapijskih vježbi za navedeno stanje simptomi se uvelike mogu ublažiti i osobu vratiti u pogon, odnosno u svakodnevne aktivnosti. Tri su skupine koje ćemo malo detaljnije opisati.

1. Dekompresija kralježnice – Odnosi se na stvaranje prostora između kralježaka koji su komprimirali diskove. Skupina vježbi koja ovdje može pomoći jesu razna istezanja leđa, visovi te masaža problematičnog područja, pogotovo mišića quadratus lumborum. Cilj jest elongirati kralježnicu i dati prostora diskovima da zacijele. Izabrana vježba – rolanje QL-a s masažnom lopticom.
2. Stabilizacija trupa – Ova skupina vježbi bazirat će se na stvaranje stabilnog i snažnog trupa koji će imati utjecaja i na kralježnicu. Ovdje ulaze sve vrste plankova, dead bugova te ostalih raznih izdržaja, kao i antirotacijske i antolaterofleksijske vježbe trupa. Izabrana vježba – bird dog.
3. Ekstenzija lumbalnog dijela kralježnice – Suprotno mehanizmu kako je nastala ozljeda, a taj mehanizam je često fleksija lumbalnog dijela kralježnice. Potrebno je vratiti optimalan raspon pokreta ekstenzije. Izabrane vježbe - sklek s kukovima na podu, cat-cow.

Zaključak

Uz ovaj korektivni postupak veliki postotak ljudi u roku od 3 mjeseca uz pravilan program rehabilitiraju problem te se vraćaju svakodnevnim aktivnostima. No kako možemo uopće spriječiti ili bar umanjiti rizik od potencijalnih protruzija?

1. Tjelovježba – uvođenjem vježbi stabilnosti trupa pomoći ćemo u stabilizaciji kralježnice
2. Održavanje pravilne posture
3. Održavanje optimalne tjelesne mase

Vođenjem aktivnog životnog stila održavat ćemo zdravlje kralježnice i okolnih struktura te tkiva, prevenirati potencijalnu protruziju te imati doživotnu zahvalnost naših diskova.

Literatura

1. Andersson GB. Epidemiological features of chronic low-back pain. Lancet. 1999;354(9178):581–585. 
2. Martin BI, Deyo RA, Mirza SK, et al. Expenditures and health status among adults with back and neck problems. JAMA. 2008;299(6):656. 
3. Kadow T, Sowa G, Vo N, Kang JD. Molecular basis of intervertebral disc degeneration and herniations: what are the important translational questions? Clin Orthop Relat Res. 2015;473(6):1903–1912. 
4. Kepler CK, Ponnappan RK, Tannoury CA, Risbud MV, Anderson DG. The molecular basis of intervertebral disc degeneration. Spine J. 2013;13(3):318–330.

Objavljeno 16.11.2024.