Je li moguće, kao s dobrim vinom, da s godinama budemo sve bolje? U neku ruku da, i to održavajući zdravlje i tjelesnu aktivnost. Istraživanja pokazuju da osobe treće životne dobi koje ostaju tjelesno aktivne imaju manje zdravstvenih tegoba nego što bi odgovaralo njihovim godinama.

Starenje i njegove funkcionalne posljedice različito pogađaju svakog pojedinca. Vremenom se pojavljuju anatomske promjene uzrokovane prirodnim starenjem, koje su osobito vidljive na kralješnici, tj. općenito na lokomotornom sustavu (sustavu za kretanje).

U većine osoba te se promjene pojavljuju neprimjetno i polako napreduju. Zbog tihog nastanka mnogi i ne primjećuju da su tu, nego ih postaju svjesni tek nakon rutinskoga liječničkog pregleda ili pojave komplikacija.

Među spomenutima najčešće su degenerativne promjene kralješnice, koje su vrlo složene i često nepredvidive, a uzrokuju anatomske i funkcionalne promjene. Poremećaj može zahvatiti samo određeni segment, ali i veća područja, kao što su vratni, prsni ili slabinski dio kralješnice. Najteži oblici degenerativnih promjena zahvaćaju cijelu kralješnicu.

Najčešće reumatske i degenerativne bolesti kralješnice su: osteoporoza, osteoartritis, degenerativne promjene diskusa, spondiloza... Prvi su simptomi degenerativnih promjena zglobova bol i oteklina te smanjena pokretljivost i funkcionalna sposobnost.

Na sreću, možemo izbjeći ili smanjiti pojavu boli u leđima u starijoj dobi. Najvažnije je održavati kralješnicu i ostatak tijela zdravima, jer redovita tjelesna aktivnost pomoći će našem zdravlju i živjet ćemo dulje i kvalitetnije.

U svijetu je sve više osoba treće životne dobi s tendencijom porasta životnog vijeka na 86 godina 2010. godine. Pohvalno je da se sve više ljudi uključuje u rekreativne programe sportskog sadržaja, ali, na žalost, većina starijih osoba još je nedovoljno tjelesno aktivna.

Takva neaktivnost, kažu američki stručnjaci, uz neodgovarajuću prehranu drugi je po redu (poslije pušenja) uzrok smrtnosti u Sjedinjenim Američkim Državama. Upravo redovita tjelovježba može utjecati na poboljšanje te spriječiti pojavu nekih bolesti i poremećaja.

Prvi koraci

Prije uključivanja u određene programe vježbanja posavjetujte se s liječnikom. Porazgovarajte o vrsti aktivnosti za koju ste zainteresirani i budite sigurni da se i on slaže. Raspitajte se o kvaliteti programa, stručnoj osposobljenosti voditelja i uvjetima pod kojima se odvija. Kineziolozi, tj. profesori tjelesne i zdravstvene kulture, stručni voditelji, uputit će vas u čari programa i odgovoriti na sljedeća pitanja :

1. Je li vježbanje sigurno i zdravo za vas ?

2. Koji su programi i vrste vježbi za vas najbolji ?

3. Koje vježbe i položaje tijela treba izbjegavati ako imate neke teškoće sa zdravljem ?

4. Što vam je od opreme potrebno i koja je najbolja za sigurno vježbanje?

Izbor programa ne prepustite slučaju

Postoje različiti programi koji u većini slučaja odgovaraju modnim trendovima, brzo se pojavljuju, a još brže nestaju. Takvi programi u mnogim slučajevima ne odgovaraju stvarnim potrebama i zdravstvenom statusu osoba koje vježbaju. Zbog loše odabrana programa pod utjecajem medija povećan je rizik nastanka novih tegoba. Ti problemi jednako pogađaju sve dobne skupine, no kod starijih osoba posljedice loše izabrana programa vježbanja mogu biti mnogo opsežnije.

Programi moraju biti usmjereni prema dijelovima koji su najviše podložni degenerativnim promjena te raznim rizicima nastanka ozljeda, a to su kralješnica, kukovi, koljena i ramena. Programi za osobe treće životne dobi moraju biti primjereni njihovoj dobi i funkcionalo-morfološkom statusu te sadržavati vježbe snage, izdržljivosti, fleksibilnosti i pokretljivosti, relaksacije i opuštanja.

Odgovarajuće vježbanje korisno je za ljude s različitim bolestima, uključujući visoki krvni tlak i šećernu bolest. Intenzitet izabranog programa mora biti prilagođen kondiciji korisnika jer svako preopterećivanje može izazvati ozbiljne ozljede. Osobe koje se kontinuirano preopterećuju postaju iscrpljene i umorne, što rezultira lošijim stanjem negoli prije vježbanja. Mnogi stručnjaci upozoravaju na to da preintenzivno vježbanje može dovesti do srčanog udara čak i kod zdravih osoba.

Prilikom izbora programa valja imati na umu da svi oblici nisu jednako dobri za sve osobe. Programi aerobnog karaktera poput hodanja, trčanja, plivanja i vožnje bicikla, pri kojima se događaju ritmične kontrakcije i relaksacije velikih skupina mišića, omogućuju bolji protok krvi kroz arterije.

Za izvođenja izometričkih ili statičkih vježbi , kao što su vježbe s opterećenjem, mišići ostaju u kontrakciji određeno vrijeme, zbog čega je ograničen protok krvi pritiskom na male arterije, što otežava vraćanje krvi u srce. Naglo povećanje krvnog tlaka pri izometričkim vježbama može biti opasno za osobe s bolestima srca i krvnih žila.

Fiziološke dobrobiti vježbanja prije svega se mogu pripisati održavanju funkcije srca i pluća. Kako s godinama funkcija srca opada, usporava se distribucija kisika u mišiće. Dišni sustav, uključujući i pluća, opskrbljuje tijelo kisikom i odstranjuje CO2. Vježbanje povećava srčani mišić i volumni kapacitet što pozitivno utječe na njegovu učinkovitost.

Zdrav način života i tjelesna aktivnost predstavljaju jedan od osnovnih preduvjeta razvijanja i održavanja tjelesnoga i psihičkog zdravlja. Pri uključivanju u organizirane programe redovite tjelesne aktivnosti valja odbaciti sve predrasude koje tjelesnu aktivnost asociraju na natjecanje, strogoću, prisilu i vojnu disciplinu.

Glavni je dobitak od uloženog truda osjećaj snage, lakoće, vedrine i dobre kondicije. Ako tjelesnu aktivnost shvatimo kao nužnu potrebu, steći ćemo pozitivne navike i održati dobru tjelesnu kondiciju.

Nasuprot tomu, neaktivnost je glavni razlog mnogih zdravstvenih tegoba: kod djece se nepovoljno odražava na rast i razvoj, kod odraslih je potencijalno opasna za zdravlje, a u starijoj dobi može biti pogubna, objašnjavaju prof. tjelesne i zdravstvene kulture Mario Kasović, Josipa Rupić i Ivana Kutle.

Nemojte odlagati jer se ovaj dan više neće vratiti, riječi su pjesnika s Dalekog istoka. Naši su svi dani i samo o nama ovisi hoćemo li ih učiniti korisnima !

Objavljeno 10.10.2006.