Pametnim izborom namirnica možete poboljšati tjelesnu formu, rad srca i duševno blagostanje.

Sjećate se tjedna kad ste se osjećali umorno, iscrpljeno i bezvoljno ? Ili razdoblja kad vam je bilo blokirano pamćenje i kad ste otežano mislili ? Takva nas stanja obično zadese kad smo izloženi stresu, a krivac može biti i pogrešna prehrana. Stručnjaci za prehranu savjetuju kakvu hranu trebamo uzimati, a kakve se kloniti da bismo podigli raspoloženje i energiju te ih održali na željenoj razini.

Nekad se odgovarajuća hrana birala metodom pokušaja i pogreške, no danas se zna za vezu između hrane i duševnog blagostanja. Zahvaljujući otkrićima biologa i nutricionista, točno znamo koje nas namirnice čine spokojnima, koje razdražljivima, a koje energičnima.

Tvari koje unosimo u tijelo proizvode kemijske reakcije, a one utječu i na rad mozga. Psiho-nutricionisti Richard i Judith Wurtman iz Massachussetsa prvi su dokučili zašto određena jela izazivaju različite učinke na duševno stanje. Najprije su otkrili da šećer i škrob u ugljikohidratima povisuju razinu serotonina u mozgu, što donosi spokoj i vedrinu.

Pokusima su dokazali da su osobe koje jedu hranu bogatu ugljikodiratima (tjestenina, kruh, žitarice, krumpir, grah, voće .. ), zahvaljujući povišenom serotoninu, otpornije na depresiju. Utvrdili su i da jela bogata bjelančevinama (meso, nemasni sirevi, jogurt, mlijeko, soja, grašak .. ) daju više noradrenalina, koji nas čini živahnijima, poletnijima, bržima u reakcijama.

Otkud ljubav prema slatkom ?

Žudnja za slatkim poznata je svakome tko je u razdoblju stresa, dosade ili samoće posegnuo za pločicom čokolade, ili onome tko je nedugo nakon punog obroka osjetio glad i smazao keksić, kolačić, štapić ili komad kruha.

Dr. Albert Stunkard, profesor psihijatrije na Pensilvanijskom sveučilištu, vjeruje da je žudnja za slatkim ujedno i žudnja za serotoninom. Sniženi serotonin u mozgu razlog je zbog kojeg neki ljudi kasno popodne, navečer ili usred noći odlaze do hladnjaka kako bi nešto stavili pod zube. Gotovo sva jela za kojima žude mnogo ljudi, pogotovo žene, spadaju u ugljikohidrate koji povećavaju razinu serotonina.

Riječ je o neuroprijenosniku, tvari koja prenosi signale između živčanih stanica aktivirajući tako moždane centre. Serotonin prenosi signale spokoja, opuštenosti, optimizma i drugih lijepih osjećaja. Zbog manjka te tvari možete trpjeti od raznih bolnih stanja, od nemira i zabrinutosti do tuge i potištenosti.

Ta tvar ima veze i sa sniženim raspoloženjem nakon niskokalorične dijete, pogotovo one temeljene na bjelančevinama, poput Atkinsonove.

Kojom hranom protiv kojih tegoba :

Protiv tjeskobe i zabrinutosti - složeni ugljikohidrati

Ugljikohidrata je ponajviše u namirnicama biljnog podrijetla. Složeni ugljikohidrati, osobito krummpir, tjestenina, kruh, grah, luk, žitarice, riža, zobene pahuljice, kokice i med, sadrže tvar zvanu tripofan, koju tijelo pretvara u serotonin. Ugljikohidrati potiču otpuštanje inzulina u krvotok, a inzulin pred sobom "čisti" sve aminokiseline koje bi tripofanu blokirale ulazak u mozak. Zahvaljujući inzulinu, tripofanu je put čist i on se probija do mozga, gdje se pretvara u "hormon spokoja" serotonin.

Protiv depresije - složeni ugljikohidrati, folacin i selen

Nedostatak folne kiseline (folacina) jedan je od češćih uzroka depresije. Oko trećina oboljelih od depresije ima manjak folne kiseline, koja sudjeluje u tvorbi serotonina. Folna se kiselina, koja spada u vitamine B-kompleksa, može dodavati prehrani u tabletama, radi brže normalizacije razine serotonina. Manjak selena također se u većoj mjeri opaža kod ljudi s depresijom, nego u općoj populaciji.

Za bolje pamćenje - B1, B2, beta-karoten i cink

B1 - pšenične klice, grašak, grah, orasi, kikiriki, meso
B2 - bademi, žitarice, mlijek, jaja, jetra
Beta - karoten - zeleno lisnato povrće (špinat), mrkva, sok od naranče
Cink - morski plodovi, južno voće, cjelovite žitarice

Vitamini B-kompleksa najvažniji su za normalnu moždanu funkciju. B1 (tiamin) bitan je za dobru koncentraciju, a B2 za brze mentalne reakcije. Beta-karoten je materijal od kojeg tijelo stvara vitamin A, antioksidans ključan za izoštreno pamćenje. Mozak oksidira i stvara više slobodnih radikala od ijednoga drugog organa, pa mu treba dodatni antioksidans u vidu vitamina A. Cink je jedan od najzastupljenijih elemenata u tragovima u mozgu, a njegov nedostatak ima veze s depresijom, oslabljenim pamćenjem i senilnošću.

Za energiju - Bjelančevine

Glavni su izvor potpunih bjelančevina (proteina) namirnice životinjskog podrijetla, osobito puretina, morski plodovi s manjim udjelom masti, jaja, nemasno mlijeko, jogurt i sirevi, kava, prokulica i soja, a u manjoj mjeri žitarice, grah, orasi, bademi i sjemenke.

Objavljeno 06.10.2006.