Pojam bakterije najčešće ima negativnu konotaciju jer se povezuje s različitim uzročnicima bolesti, no tek je manji broj poznatih bakterija opasan za ljudsko zdravlje. Naime, postojanje većine bakterija u ljudskom organizmu je pozitivno i povezano s nizom pozitivnih učinaka na zdravlje, među kojima su:

• Gubitak viška kilograma
• Poboljšana probava
• Jačanje imuniteta
• Zdravija koža
• Smanjen rizik od razvoja niza bolesti

Među „dobrim bakterijama“ ističu se probiotici koje Svjetska zdravstvena organizacija definira kao „žive mikroorganizme koji primijenjeni u pravilnoj količini imaju pozitivne učinke na zdravlje domaćina“. Da bi određena bakterija dobila naziv probiotika, mora joj biti potvrđena zdravstvena učinkovitost.

Zadatak koji probiotici obavljaju u ljudskim crijevima je uspostava ravnoteže mikroflore između dobrih i loših bakterija. Među uzročnicima poremećaja te ravnoteže su različite bolesti, stres, uzimanje lijekova, alkohol, nezdrava prehrana te starenje organizma.

U ovom stanju probiotici sprječavaju rast i razvoj neželjenih vrsta bakterija u ljudskim crijevima te pomažu organizmu da oporavi prirodna flora crijeva. Naime, to čine tako što kao privremene kolonije preuzimaju funkcije crijevne flore, dok se prirodna flora crijeva ne oporavi od gore navedenih negativnih učinaka.

Najpoznatiji probiotici su Bifidobacterium i Lactobacillus te Lactococcus, Saccharomyces, Enterococcus. Među probiotike se svrstavaju i jogurt-bakterije Lactobacillus bulgaricus i Streptococcus thermophilus ali one nemaju probiotičko djelovanje. Unutar svake od navedenih vrsta probiotika, postoje različite vrste. Primjerice, izolirano je 30 vrsta probiotika Bifidobacterium koji je nastanjen u debelom crijevu te 56 vrsta probiotika Lactobacillus čije su stanište crijeva i vagina.

Važnost mikroorganizama u crijevima

Složena zajednica mikroorganizama u ljudskim crijevima naziva se crijevna mikroflora. Sastoji se od stotina različitih vrsta mikroorganizama među kojima su bakterije, virusi i kvasci. Većina crijevne flore nalazi se u debelom crijevu, posljednjem dijelu probavnog trakta.

Metaboličke aktivnosti crijevne flore nalikuju djelovanju nekog organa pa neki znanstvenici crijevnu floru nazivaju i „zaboravljenim organom“. Naime, crijevna flora obavlja niz funkcija odgovornih za normalno funkcioniranje organizma poput stvaranja sinteze vitamina, uključujući vitamin K i neke od vitamina B skupine.

Također, crijevna flora pretvara vlakna u masne kiseline kratkoga lanca poput butirata, propionata i acetata koji su hrana za stijenku crijeva te sudjeluju u nizu metaboličkih funkcija. Osim toga, crijevna flora  jača imunitet i regulira nesmetan rad crijeva, sprječavajući zadržavanje neželjenih čestica te ugrožavanje imuniteta.

No, crijevna flora je i vrlo osjetljiv organ kojem štete mnogi poremećaji te je neravnoteža crijevne flore povezana s razvojem niza bolesti među kojima su pretilost, dijabetes tipa 2, metabolički sindrom, srčane bolesti, karcinom debelog crijeva, Alzheimerova bolest, depresija i mnoge druge.

Probiotici upravo ovdje pomažu uspostavi ravnoteže crijevne mikroflore te osiguravajući da „zaboravljeni organ“ funkcionira optimalno.

Probiotici i gubitak viška kilograma

Studije su potvrdile da pretile osobe imaju različitu crijevnu floru od ljudi koji ne pate od viška kilograma. Znanstvenici vjeruju, prema dosad provedenim istraživanjima, da su bakterije u crijevima izrazito bitne za prepoznavanje tjelesne masnoće.

Naime, studija provedena nad 210 osoba s većom količinom masnog tkiva nakupljenog u predjelu abdomena, potvrdila je utjecaj probiotika na gubljenje masnog tkiva. Ispitanici koji su uzimali probiotik Lactobacillus gasseri nakon 12 tjedana zabilježili su smanjenje mase masnog tkiva u području trbuha za 8,5%. Nakon prestanka uzimanja navedenih probiotika, ispitanici su vratili izgubljeno masno tkivo u roku od 4 tjedna.

Probiotici i zdravlje probavnog sustava

Najviše učinaka probiotika povezano je s njihovim utjecajem na zdravlje probavnog sustava. Primarno se to odnosi na proljev povezan s uzimanjem antibiotika. Naime, osobe koje duži vremenski period uzimaju antibiotik, često boluju od proljeva kroz duže vrijeme nakon što je infekcija izliječena.

Razlog tome nalazi se u svojstvu antibiotika da ubijaju mnoge prirodne bakterije u crijevima, što remeti ravnotežu crijevne flore i omogućava prevladavanje „loših“ bakterija. Niz je studija koje potvrđuju pozitivan učinak probiotika na ovo stanje.

Osim toga, potvrđen je pozitivan utjecaj probiotika na čest probavni poremećaj imena sindrom iritabilnog crijeva. Probiotici smanjuju plinove, nadutost i zatvor pa ih se koristi u ovim slučajevima. Neke studije potvrđuju pozitivan učinak probiotika na liječenje upalnih crijevnih bolesti poput Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa. Probiotici mogu biti korisni protiv infekcije Helicobacter pylori, glavnog krivca za razvoj karcinoma debelog crijeva i želuca.

Ostali pozitivni učinci probiotika

Uz gore navedene, probioticima se pripisuje i niz drugih pozitivnih učinaka na zdravlje:

Probiotici smanjuju upalne procese u organizmu, a upravo se upale smatra glavnim uzrokom razvoja različitih bolesti. Dodatno, jačanjem imunološkog sustava, probiotici smanjuju opasnost od razvoja infekcija, uključujući i običnu prehladu.

Potvrđeno je da probiotici pomažu održati i vratiti zdravlje kože. Učinkoviti su u borbi protiv akni i pojačanog crvenila kože (rosacea)

Probiotici Lactobacillus helveticus i Bifidobacterium longum potvrđeno smanjuju simptome depresije i anksioznosti, kod osoba s dijagnosticiranom kliničkom depresijom.

Nekoliko probiotika, potvrđeno je studijama, smanjuje ukupni i LDL „loši“ kolesterol, a neki probiotici pozitivno utječu i na regulaciju krvnog tlaka.

Negativni učinci probiotika

Probiotici su generalno jednostavni za unos i sigurni za većinu ljudi. No, u prvim danima uzimanja, moguće je osjetiti neugodnosti i negativne učinke po pitanju probave, poput plinova i umjerenih neugodnosti u crijevima. Nakon perioda prilagodbe, stanje probave će se zasigurno popraviti naspram onoga prije uzimanja probiotika.

No, probiotici mogu biti opasni te čak i izazvati infekcije kod osoba koje imaju poremećen imunološki sustav. U ovo skupinu spadaju osobe s HIV-om i sličnim medicinskim stanjima. Stoga, prije uzimanja probiotika preporučljivo je konzultirati se s liječnikom.

Gdje pronaći probiotike?

Probiotike možemo pronaći u nekim vrstama hrane, poput jogurta, kefira, misa, tempeha i kombuche. Osim toga, probiotike je moguće kupiti i u obliku dodataka prehrani.

Napomena:

Važno je zamijeniti probiotike prebioticima. Naime, prebiotici su dijetalna vlakna koja pomažu „nahraniti“ „dobre“ bakterije koje već postoje u crijevima.

Reference:

Bonfrate, L. Portincasa, P. Journal ob Obesity and Weight-low Medication. 2015. 1:1 (Link)

Cummings, JH. Macfarlane, GT. Journal od parenteral and enteral nutrition. 1997. 357-65. (Link)

DiBaise, JK. Zhang, H. Crowell, MD. Krajmalnik-Brown, R. Decker, A, Rittmann, BE. Mayo Clinic Proceedings. 2008. 460-469. (Link)

DiRienzo, DB. Nutition Reviews. 2014. 18-29. (Link)

Gargano, LM. Hughes, JM. Annual review of public health. 2014. 65-82. (Link)

Hempel, S. Newberry, SJ. Maher, AR. Wang, Z. Miles, JN. Shanman, R. Johnsen, B. Shekelle, PG. JAMA. 2012. 1959-69. (Link)

Kadooka, Y. Sato, M. Ogawa, A. Miyoshi, M. Uenishi, H. Ogawa, H. Ikuyama, K. Kagoshima, M. Tsuchida, T. Human and Clinical Nutrition. 2013. 1696-1703. (Link)

Khalesi, S. Sun, J. Buys, N. Jayasinghe, R. Hypertension. 2014. 897-903. (Link)

Messaoudi, M. Violle, N. Bisson, JF. Desor, D. Javelot, H. Rougeot, C. Gut Microbes. 2011. 256-261. (Link)

O'Hara, AM. Shanahan, F. EMBO reports. 2006. 688–693. (Link)

Ritchie, ML. Romanuk, TN. PLoS One. 2012. (Link)

Ruggiero, P. World journal of gastrointestinal pathophysiology. 2014. 384-91. (Link)

Sekirov, I. Russell, SL. Caetano, L. Antunes, B. Finlay B. Physiological Reviews. 2010. 859-904. (Link)

West, CE. Renz, H. Jenmalm, MC. Kozyrskyj, AL. Allen, KJ. Vuillermin, P. Prescott, SL. The Journal of allergy and clinical immunology. 2015. 3-13. (Link)

Objavljeno 28.05.2016.