Znate li da je jetra najveći unutarnji organ u ljudskom tijelu? Također, jetra je jedini unutarnji organ koji se može regenerirati. Jetra odraslog čovjeka je teška oko 1,2-1,5 kg i smještena je u desnom gornjem dijelu trbuha, zaštićena rebrima.

Funkcije jetre

Njezina funkcija je vrlo velika: ona  osigurava metabolizam ugljikohidrata, proteina i masti, sudjeluje u prijenosu i pohrani krvi te čisti organizam od otrovnih i štetnih tvari. Osim toga, u jetri se događa i metabolizam žučne boje - bilirubina, žučnih kiselina, vitamina, minerala i nekih hormona. Upravo zbog funkcija koje obavlja, jetra je često izložena i bolestima – od upalnih procesa, do hepatitisa i ciroze. Za normalno funkcioniranje jetre, kroz nju prolazi 1,5 litre krvi u minuti, a krvlju u jetru dospijevaju  tvari koje se apsorbiraju u probavnom traktu, nakon čega se u jetri prerađuju i vraćaju u krvotok.

Proteine iz hrane razgrađene do njihovih sastavnih dijelova - aminokiselina, jetra koristi kao gradivni materijal za sintezu vlastitih proteina i proteina plazme, koji imaju različite vitalne funkcije u organizmu. U jetri se, pojednostavljeno, kao u bazenu, nakupljaju aminokiseline odakle se dalje raspoređuju prema tkivima. Ukoliko se u organizam unosi više proteina, jetra će biti jače opterećena aminokiselinama koje se u njoj metaboliziraju. Metabolizmom aminokiselina nastaje amonijak koji se dalje pretvara u ureu pri čemu se troše velike količine energije. Veća količina amonijaka ugrožava rad jetre i njezinu pravilnu funkciju pa je važno osmišljenom prehranom unositi količine proteina koje je jetra sposobna preraditi bez ugrožavanja njezinog zdravog funkcioniranja.  

U jetri se metaboliziraju prehrambene masti. One služe kao izvor energije za jetru i najučinkovitija dugotrajna zaliha energije. Jetra koristi masti iz hrane u obliku hilomikrona, triglicerida i slobodnih masnih kiselina, te ih prerađuje u nove oblike poput fosfolipida, triglicerida i kolesterola.

Što se tiče metabolizma ugljikohidrata, u jetru oni dolaze u već razgrađenom obliku, kao glukoza. Višak glukoze unesen hranom pohranjuje se u jetri u obliku glikogena ili masnih kiselina. Za vrijeme gladovanja jetra stvara glukozu iz zaliha glikogena. Te zalihe dostatne su za oko 24 sata gladovanja, a nakon toga jetra može sintetizirati glukozu iz tvari nastalih razgradnjom masti i proteina. Stoga je jetra središnji organ za održavanje stalne razine glukoze u krvi, što je važno za funkcioniranje svih organa u tijelu, a posebno mozga.

Uz sve navedeno, jedna od najvažnijih funkcija jetre jesti metabolizam lijekova i toksina pri čemu se oni pretvaraju u oblike neškodljive ljudskom organizmu. Također, jetra metabolizira i unesen alkohol pri čemu sudjeluju različiti enzimi. No, kako je rečeno, metaboliza alkohola, lijekova i toksina ostavlja posljedice na jetru pri čemu nastaju slobodni radikali, koji su uzrok oštećenja i odumiranja jetrenih stanica te, posljedično, i zatajenja jetre.

Bolesti jetre

Najčešće bolesti jetre su masna jetra, ciroza jetre te hepatitis A, B i C.

Masna jetra

Masna jetra je posljedica nakupljanja masti  u jetri koja prelazi 5% ukupne težine jetre. Uzroci masne jetre mogu biti urođeni (nasljedne bolesti).  i stečeni poremećaji metabolizma masti.

Krivci za stečene poremećaje su:

•        Prehrambeni uzroci – pretilost, dijabetes, gladovanje, poremećaji metabolizma masti, nepravilan rad gušterače i crijeva
•        Lijekovi i toksini – alkohol, nikotin, kortikosteroidi i kontracepcija
•        Virusna oboljenja – hepatitis C

Upravo su prehrambeni uzroci najčešći razlog nastajanja masne jetre, a u slučaju zanemarivanja ove bolesti, može doći do ciroze i dodatnih komplikacija. Masna jetra najčešće ne izaziva tegobe ili osoba osjeća samo bol pod desnim rebrenim lukom zbog povećanja jetre. Dijagnosticira se ultrazvukom trbuha i laboratorijski povišenim vrijednostima jetrenih testova.

Ciroza jetre

Ciroza je kronična bolest jetre koja dovodi do promjena u građi tkiva jetre, žila te stanica jetre. Ciroza jetre može izazvati žuticu, povišen tlak, pojavu tekućine u trbušnoj šupljini te poremećaje svijesti. Kod bolesnika s cirozom jetre dolazi do gubitak teka i tjelesne težine, slabosti, umaranja, mučnine i povraćanja. Učestalo se javlja vrućica sa blago povišenom temperaturom. Najozbiljnije komplikacije ciroze su krvarenja, infekcije i oštećenje mozga.

Od ciroze jetre najčešće obolijevaju alkoholičari: do 35% alkoholičara razvija alkoholni hepatitis koji vodi u cirozu.

Liječenje ciroze sastoji se u uklanjaju uzroka njezina nastanka. Najčešće je to prestanak konzumacije alkohola te pravilna prehrana.

Hepatitis

Virusnu upalu jetre ili virusni hepatitis može uzrokovati preko oko 15 različitih virusa. Od toga je šest virusa hepatitisa (A, B, C, D, E, G) kod kojih je jetra glavni zahvaćeni organ, te čitav niz virusa koji uz jetru istovremeno u jednakoj ili još većoj mjeri zahvaćaju i druge organe

Prehrana kod oboljelih od bolesti jetre

Iako ne postoji univerzalna prehrana za osobe koje boluju od bolesti jetre, ali preporučuje se unos kvalitetnih proteina i ugljikohidrata, u dozama koje zadovoljavaju nutritivne potrebe pojedinca, a pritom ne narušavaju ili ugrožavaju normalno funkcioniranje jetre.  Preporučuje se uzimati više manjih obroka dnevno, npr. 4-7 puta, svaka 2.5-3 sata. Unos proteina ovisi o vrsti jetrene bolesti.

Prehrana mora biti bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama koje obiluju ugljikohidratima i  vitaminima i drugim sastojcima važnim za zdravlje.

Neki oboljeli moraju izbjegavati hranu bogatu željezom. Preporuča se smanjiti sol u prehrani, a osobito u bolesnika s ascitesom (nakupljanje vode). Smanjeni unos tekućine nije uvijek nužan, osim ako je prisutan ascites.

Među liječničkim preporukama oboljelima od jetrenih bolesti, postoje one univerzalne:

Najviše kalorija bi trebalo potjecati iz ugljikohidrata kojima su bogate žitarice, voće, povrće te med. Preporučeni izvor bjelančevina su: nemasno meso, posni svježi sir, obrano mlijeko, jaja i riba. Količinu masti potrebno je maksimalno reducirati, (40-60 grama dnevno), a najbolje je koristiti biljne masnoće (maslinovo ulje). Povrće i voće se može jesti sirovo ili kuhano. Salata se priprema s par kapi maslinovog ulja i limunovim sokom.

Nije preporučljivo pripremanje jela sa zaprškom, jela s roštilja, kao i prženje prelijevanje jela grijanom, kuhanom ili prženom masnoćom. Pušenje se ne preporučuje, a alkohol je strogo zabranjen.

S obzirom na karakteristike svake od bolesti jetre, oko načina prehrane svakako se treba konzultirati s liječnikom i pratiti upute kako bi se jetra oporavila i vratila njezina potpuna funkcija.

Objavljeno 15.06.2015.