Sjedenje je nezdravo i svima koji zbog različitih razloga dnevno sjede 5-6 ili više sati savjetuje se redovno ustajanje, istezanje i provedba vježbi koje smanjuju negativne posljedice sjedenja. Sjedenje je povezano s povećanim rizikom kardiovaskularnih bolesti, koje su prvi uzročnik preuranjen smrti u svijetu. No, je li svako sjedenje jednako štetno?

Studija provedena na sveučilištu Columbia pokazala je da ipak nema svako dugotrajno sjedenje jednako loše posljedice: sjedenje tijekom slobodnog vremena (poput sjedenja i gledanja televizora) izaziva značajno veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i smrti od dugotrajnog sjedenja na radnom mjestu. U realizaciji studije sudjelovalo 3500 ispitanika, a studija je provedena u periodu od 8,5 godina. Uz navedeno, potvrđeno je i da umjereno do intenzivno vježbanje može smanjiti ili dokinuti štetne efekte sjedenja i gledanja televizora.

Sjedenje na poslu i sjedenje pred televizorom

„Naša studija je pokazala da srčano zdravlje značajno ovisi o tome kako provodite svoje slobodno vrijeme. Čak i ako imate posao koji zahtijeva dugotrajno sjedenje, sjedenje pred televizorom u slobodno vrijeme zamijenite intenzivnim treninzima te ćete time smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrti“, navodi jedan od autora studije, Keith M. Diaz.

Kako stoji u zaključku studije, osobe koje su u slobodno vrijeme najviše gledale televizor (4 i više sati na dan) imaju za 50% veći rizik od kardiovaskularnih bolesti i preuranjene smrti od onih koji gledaju televizor 2 sata i manje na dan.

Istovremeno, kad su uspoređeni ispitanici koji su na ranom mjestu sjedili naviše s onima koji su sjedili najmanje nije bilo značajnih razlika u riziku od razvoja navedenih bolesti.

Vježbanje pomaže!

No redovno vježbanje može puno pomoći. Čak i oni koji provode najviše vremena pred televizorom mogu s redovnom tjelesnom aktivnošću smanjiti rizik od srčanih bolesti, infarkta i moždanog udara. Nije zamijećen značajno povećan rizik od srčanih bolesti, infarkta i moždanog udara kod osoba koje su gledale televizor 4 sata i više dnevno, ali uz to i tjedno radile 150 i više minuta intenzivnog treninga.

Problem kod dugotrajnog gledanja televizora je taj što se ono odvija u trajanju od nekoliko sati bez ikakvih prekida poput ustajanja, šetanja i slično. Jedina aktivnost koja se najčešće događa tijekom dugotrajnog gledanja televizora je večernji obrok koji je često obilan, a potom i pojačan grickalicama i gaziranim pićima.

Sjedenje na poslu je često prekidano izlascima iz ureda, odlascima na sastanke ili druženjima s kolegama s posla, ali i pauzom tijekom radnog vremena kada većina zaposlenih napušta ured i u periodu pauze odlazi u šetnju do restorana ili trgovine po hranu za ručak.

Pokušajte obračunati koliko tjedno sati provedete pred televizorom i kako izgleda vaše vrijeme kad sjednete pred televizor (što jedete i pijete?) i bit će vam jasno trebate li se ustati i pokrenuti umjesto ljenčarenja pred ekranom.

Reference:

1. Jeanette M. Garcia, Andrea T. Duran, Joseph E. Schwartz, John N. Booth, Steven P. Hooker, Joshua Z. Willey, Ying Kuen Cheung, Chorong Park, Stephen K. Williams, Mario Sims, Daichi Shimbo, Keith M. Diaz. Types of Sedentary Behavior and Risk of Cardiovascular Events and Mortality in Blacks: The Jackson Heart Study. Journal of the American Heart Association, 2019; 8

Objavljeno 04.07.2019.