Sjedite li dok ovo čitate? Pripremite se, ne slijede dobre vijesti: Studija objavljena u Annals of Internal Medicine potvrdila je da previše sjedenja značajno povećava rizik od smrti, čak i kod osoba koje redovito vježbaju. Studija je potvrdila da i ukupno vrijeme sjedenja u danu i trajanje pojedinih epizoda sjedenja utječu na povećanje rizika od smrti.

Najveći rizik je zabilježen kod osoba koje više od 12,5 sati dnevno provedu sjedeći te koje imaju više dnevnih epizoda sjedenja koje traju dulje od 10 minuta. Studija je provedena nad preko 8000 ispitanika, starosne dobi iznad 45 godina, pa se i rezultati odnose na starosnu dob od 45 godina naviše.

Iako se ova studija ne odnosi na mlađu populaciju, ipak alarmantan je podatak da osoba može biti fizički aktivna i ispunjavati preporučenu dnevnu dozu tjelesne aktivnosti, ali istovremeno u ostatku dana pretežno provoditi sedentarni način života i time značajno negativno utjecati na svoju dugovječnost.

Rizik sjedenja

Dodatno, australska studija objavljena u Archives of Internal Medicine potvrdila je da čak i osobe koje su tjedno aktivne preko 300 minuta, što je dvostruko više od preporučene aktivnosti, također imaju povećan rizik od smrti ako previše vremena dnevno provedu sjedeći.

Rizik je jednak kod osoba svih rodova, dobnih skupina, kategorija BMI-ja te u usporedbi između zdravih ispitanika i onih s kardiovaskularnom bolešću i dijabetesom. Dakle, sjedenje je faktor rizika neovisno o fizičkoj aktivnosti ili bilo kojem drugom faktoru.

Što možete učiniti?

Vjerojatno su se mnogi nakon prethodnih odlomaka zapitali: Zašto onda uopće vježbam?

Srećom studije koje ističu da je previše sjedenja loše i negativno utječe na zdravlje, ne kose se s onima koje navode da je fizička aktivnost pozitivna i ima benefite za ljudsko zdravlje. Meta analiza 16 studija koju su proveli Ekelund i sur. pokazala je da visoka razina tjelesne aktivnosti (60-75 minuta na dan) eliminira povećan rizik od smrti uzrokovan velikim udjelom vremena provedenim sjedeći.

Stoga rješenje je jednostavno: vježbajte što više moguće, ako je moguće svakoga dana, ako vam je posao takav da morate puno sjediti probajte se što češće ustajati i raditi pauze od sjedenja. Pokušajte se što više kretati kroz dan, hodajte kad god možete, izbjegavajte lift ili pokretne stepenice. Ako vam je posao takav da možete raditi stojeći, zamijenite barem pola dnevne količine sjedenja stajanjem.

Ukoliko vam nedostaje vremena u danu, pokušajte se barem tijekom dana nekoliko puta prošetati po uredu ili stanu i odrediti jednostavnije vježbe poput čučnjeva ili iskoraka. Ukoliko slobodno vrijeme provodite na kauču, zamijenite ga nekom manje udobnom stolicom ili sjedite na pod, neće vam biti toliko ugodno da provedete nekoliko sati nepomično.

Svoje pametne telefone iskoristite za instaliranje aplikacija koje će vas podsjećati da se pokrenete i na kraju, pijte što više tekućine, ako nitko drugi – mjehur će vas natjerati da se pokrenete barem do toaleta.

Reference:

1. Diaz, KM. Howard, VJ. i sur. Patterns of Sedentary Behavior and Mortality in U.S. Middle-Aged and Older Adults: A National Cohort Study. Annals of Internal Medicine. 2017;167(7):465-475.
2. Ekelund, U. Steene-Johannessen i sur. Does physical activity attenuate, or even eliminate, the detrimental association of sitting time with mortality? A harmonised meta-analysis of data from more than 1 million men and women. Lancet. 2016 Sep 24;388(10051):1302-10.
3. van der Ploeg, HP. Chey, T. Sitting time and all-cause mortality risk in 222 497 Australian adults. Archives of Internal Medicine. 2012 Mar 26;172(6):494-500.

Objavljeno 28.12.2018.