Fitness kao pojam uvriježio se u našem jeziku. Najčešće ga koristimo kao sinonim za vježbanje na spravama, te se često čuje: "Idem na fitness 2x tjedno". "Tamo je dobar fitness instruktor". "Znam dobar fitness centar u blizini svoje kuće".

Fitness je puno više od toga ili, bolje rečeno, fitness je pojam za sve što nas čini fit. Označava stanje dobrog tjelesnog i mentalnog zdravlja, dobre tjelesne kondicije nastale kao rezultat redovitog tjelesnog vježbanja i pravilne prehrane.

Osjećati se dobro u vlastitoj koži, biti zdrav i sposoban za obavljenje svakodnevnih zadaća, biti fit, cilj je svakog pojedinca. O pozitivnom utjecaju tjelesne aktivnosti na zdravlje govore mnogobrojni znanstveni radovi, te se pojavio i termin zdravstvenog fitnessa (health-related fitness) kojim su označene one sastavnice fitnessa na koje tjelesna aktivnost može povoljno ili nepovoljno utjecati, pa se time i odraziti na zdravstveni status (Heimer i Mišigoj-Duraković 1999.)

Visoki stupanj zdravlja doprinosi kvalitetnom životu u cjelini kao i uspješnoj borbi protiv stresa. Svakodnevne, redovite i kontinuirane aktivnosti doprinose poboljšanju našeg ukupnog zdravstvenog i tjelesnog fitnessa.

Osoba koja je fit ne mora nužno postizati vrhunske, natjecateljske rezultate, ali se podrazumijeva da ima dobar stupanj izdržljivosti, mišićne snage i fleksibilnosti, a nisu zanemarene niti ravnoteža i koordinacija. Odgovarajuća tjelesna težina (poželjan odnos masne i nemasne mase tijela), dobra krvna slika, genetska predispozicija, dobre prehrambene navike, te način života i rada samo su još neki od čimbenika koji doprinose dobrom stanju organizma.

Preporuke za očuvanje i poboljšanje zdravlja od strane Svjetske zdravstvene organizacije (World Health Organization) je redovita, svakodnevna tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta. Odabir aktivnosti ovisi o sklonostima, sposobnostima, znanju, željama i mogućnostima svakog pojedinca. S obzirom na klimatske uvijete, godišnja doba i ponude mjesta u kojem se živi, dobro je kombinirati više oblika tjelesne aktivnosti.

Aerobna izdržljivost koju nazivamo i kondicija, jedna je od najvažnijih sposobnosti za očuvanje zdravlja. Prema American College of Sports Medicine aerobni trening je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti koji se izvodi aktiviranjem velikih mišićnih grupa, najmanje 20 minuta u kontinuitetu, od 60-80% intenziteta određen za svakog pojedinca.

Aerobna izdržljivost direktno djeluje na učinkovitiji rad srčanožilnog i plućnog sustava. Trenirano srce kuca manji broj puta u minuti, ali jednim udarcem izbaci više krvi u krvni optok, poboljšava se cjelokupna cirkulacija u organizmu, krvne žile su čvršće i elastičnije, udahnuti kisik se bolje i učinkovitije doprema do svih tjelesnih stanica, a eliminacija ugljičnog dioksida i otpadnih tvari iz organizma je bolja.

Na početku svakog vježbanja tijelo kao izvor energije troši glikogen koji je pohranjen u mišićima i jetri, a kemijskim procesima nastaje iz ugljikohidrata. Tijelo vrlo racionalno koristi glikogen kao izvor energije i zato će se, kad god je moguće, "prebaciti" na potrošnju masti. Da bi sačuvalo zalihe glikogena, organizam počinje trošiti masnoće 20-ak minuta nakon početka vježbanja ako se nalazimo u adekvatnoj aerobnoj zoni, a nakon 30 minuta kontinuiranog vježbanja udio potrošnje masti će biti značajno veći. Daljnja potrošnja zavisit će prvenstveno od intenziteta vježbanja, ali i od trajanja. Upotreba masti kao izvora energije moguće je jedino uz prisustvo kisika, te se preporučaju dugotrajnije aktivnosti nižeg i umjerenog intenziteta. S vježbanjem ipak ne treba pretjerivati jer se time bitno povećava mogućnost nastanka ozljeda.

Metabolizam tijela je ubrzan još neko vrijeme nakon vježbanja te i dalje ima povećanu potrebu za energijom. Iz tog razloga dobro je kretati se kad god je moguće bez obzira da li imate problema s tjelesnom težinom ili ne, čak i 10-15 minuta je više nego ništa.

Trenirane osobe u mišićnim stanicama pohranjuju glikogen u većoj količini od netreniranih osoba što omogućuje dugotrajniji rad bez osjećaja umora, a produkt rada, mliječna kiselina brže se i bolje ponovno pretvara u energiju. Usprkos tome što zaliha glikogena ima dovoljno, trenirani će organizam ranije početi koristiti masti kao izvor energije, mišićna masa i u mirovanju troši više kalorija od masnog tkiva, a oporavak fit osobe bit će brži i potpuniji.

Stoga, teretana nije jedino mjesto koje nas čini fit. Ne volite li dizanje utega ili ne uživate u grupnim fitness programima, ne očajavajte. Vi ste možda zaljubljenik u planine, rolanje ili jedrenje. Možda više sreće, zadovoljstva i izazova pronalazite u prebacivanju bilo koje vrste loptice preko mreže, u trčanju, plivanju ili u zajedničkom druženju s istomišljenicima igrajući na "dva mala".

Sve dotle dok odabranu aktivnost ili više njih provodite redovito i kontinuirano (najmanje 3x tjedno, a idealno je svakodevno barem pola sata), sve dotle dok određena tjelesna aktivnost odgovara vašem tijelu i pruža zadovoljstvo vašem duhu, UŽIVAJTE i dalje. A kad vam dosadi, pronađite novu aktivnost. Važno je kretati se. Ako ništa drugo, redovito hodajte bržim tempom barem pola sata svaki dan.
I to nas čini fit!

Natalija Špehar, prof. kineziologije
www.bpm.hr

Literatura:
Heimer, S., Mišigoj-Duraković, M. (1999). Fitnes i zdravlje U: Mišigoj-Duraković, M. i suradnici. Tjelesno vježbanje i zdravlje. Zagreb. Fakultet za fizičku kulturu.

Objavljeno 24.01.2007.