Voda.
Postoji li nešto o ovoj tekućini što već nije rečeno?

No, unatoč postojanju iznimne količine informacija o vodi, i dalje su tijekom ljetnih dana čekaonice hitnih službi krcate osobama koje su dehidrirale, a i među stručnjacima se i dalje lome koplja oko toga koliko je vode dnevno potrebno za održavanje zdravlja.

Naravno, tome ne doprinose ni česti senzacionalistički članci o osobama kojima je pozlilo zbog unesene prevelike količine vode i sl. Vjerojatno bi najviše diplomatski odgovor bio: kao i sa svim ostalim, i s vodom treba biti umjeren. No, što znači umjerenost? Ne radi li se o iznimno subjektivnoj kategoriji koja ovisi od pojedinca do pojedinca? Istina, radi!

Stoga, na svakome od nas je da pronađemo pravu mjeru potrebne tekućine, a nju se određuje prema nizu faktora (spol, godine, fizička aktivnost, hrana..) te procjenjuje po određenim pokazateljima poput boje urina i sl.

Čak 65-70% ljudskog tijela je voda i o ovoj tekućini ovisi naše normalno funkcioniranje, rad organa i čišćenje organizma od nakupljenih toksina. Gubitak od samo 2% dovoljan je da dođe do osjetnog pada životnih potencijala i osjećaja sveopćeg umora (pri tjelesnoj aktivnosti i natjecanju učinak opada za oko 20%).

Kod gubitka tekućine od 4% javljaju se glavobolja i mišićni umor, 5% rezultira nesvjesticom i grčevima, a gubitak od 10-15% volumena tekućine u organizmu završava fatalno po život.

Što je dehidracija?

Dehidracija je znakoviti manjak tjelesne vode i, obično, elektrolita. Simptomi i znakovi uključuju žeđ, letargiju, suhoću sluznica, smanjeno izlučivanje mokraće i, kako dehidracija napreduje, tahikardiju, hipotenziju i šok. Dehidracija nastaje uslijed povećanog gubitka tekućine, smanjenog unosa tekućine ili oboje.

Naime, ljudsko tijelo gubi tekućinu mokraćom, fekalijama, disanjem i znojenjem. Ovi gubici u normalnim uvjetima u prosjeku iznose oko 2,5 litara na dan. U stanju povećane tjelesne temperature znojenjem se može izgubiti i do 3 litre vode na dan. Ukoliko se ovaj gubitak tekućine ne nadoknadi dolazi do stanja dehidriranosti.

Kako izbjeći dehidraciju?

Jednostavno, dovoljnom hidracijom. Kako bi se izbjeglo ovo stanje koje u radikalnim slučajevima može završiti i smrću, potrebno je poduzeti nekoliko koraka:

• Unaprijed planirajte ponijeti dodatne količine vode za fizičke aktivnosti, pogotovo ako se rade na otvorenom i na visokim temperaturama, što će rezultirati znojenjem.
• Izbjegavajte ozbiljnije tjelesne aktivnosti tijekom najtoplijih sati u danu već, ako je moguće, vježbajte rano ujutro ili u večernjim satima
• Izbjegavajte konzumaciju alkohola za velikih vrućina jer on dodatno potiče izlučivanje tjelesnih tekućina

Koliko vode je dovoljno?

Kako je rečeno na početku teksta, nema točne mjere prema kojoj je moguće odraditi koliko je kome tekućine potrebno, no boja urina je izvrstan pokazatelj nedostaje li vam tekućine ili ne. Pogledajte donju tablicu i usporedite boju svojega urina s bojama na skali, iz kojih ćete lako razaznati jeste li dovoljno hidrirani.

Kao i sve vezano uz hranu, i dovoljan unos tekućine je dio navike. Nemojte da vam izgovor bude "nisam žedan" jer je poznato da je žeđ već pokazatelj dehidracije koju je bitno spriječiti.

Imajte uvijek uza se bočicu vode i često pijuckajte. Također, dan započnite čašom vode (ili primjerice, toplom limunadom), a na radnom mjestu uvijek imajte vodu koju ćete popiti svaki put kad je ugledate.

Redovan unos tekućine je jednostavna aktivnost, a kada znamo da o njoj ovise sve naše tjelesne funkcije, onda nema razloga da nam on ne bude i zdrava navika.

Objavljeno 25.08.2015.