Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu
Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:
Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)
Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!
Ekskluzivna ponuda
Iskoristi priliku za 50% popusta na 14-dnevni jelovnik za mršavljenje s receptima. Ograničena količina i broj dana!
Prehrana u trudnoći bitna je za zdravlje majke, za zdravlje njenog djeteta, a može utjecati i na tijek trudnoće. Smatra se da razvoj fetusa tijekom cijele trudnoće zahtijeva 80000 kcal energije. Prema toj pretpostavci se vodi i preporuka za povećanje kalorijskog unosa tijekom trudnoće:
1. tromjesečje |
Bez promjena u energetskom unosu |
2. tromjesečje |
Povećanje energetskog unosa za 340 kcal dnevno |
3. tromjesečje |
Povećanje energetskog unosa za 452 kcal dnevno |
Osim potreba za energijom, rastu i potrebe za makro i mikronutrijentima. Tako se unos proteina povećava na 1,1 do 1,5 g/kg TM/dan (u odnosu na 0,8 g/kg TM/dan prije trudnoće), dok se unos ugljikohidrata i masti ne mijenja previše.
Što se vitamina i minerala tiče, kod priprema za trudnoću, i u trudnoći preporuča se pojačani unos folne kiseline. Folna kiselina igra bitnu ulogu u pojačanom dijeljenu stanice, intenzivnom staničnom rastu i sintezi nukleotida, procesa koji se događaju tijekom razvoja fetusa. Folna kiselina se također preporučuje kao prevencija za razvoj defekata neuralne cijevi. U hrani, glavni izvor folata su citrusno voće, tamnozeleno lisnato povrće, orašasti plodovi i jetra. Uz pojačani unos hrane bogate folnom kiselinom preporučuje se i suplementacija u količini 600 – 800 µg dnevno.
Željezo se rutinski preporučuje prilikom trudnoće s obzirom na to da se potrebe za željezom skoro udvostručuju. Uz željezo se preporučuje i vitamin C koji poboljšava apsorpciju, a dobro je izbjegavati unos mlijeka i mliječnih proizvoda te čaja u sat – dva prije i poslije suplementacije. Meso, jaja i riba te tamnocrveno voće i povrće su dobri izvori željeza.
Vitamin D je vitamin topiv u mastima kojeg slabo ima u hrani, ali ga koža proizvodi izlaganjem suncu. Manjak je čest kod trudnica pogotovo u zimskom periodu ili onih koje žive u hladnijim klimatskim podnebljima s malo sunca.
Još jedna bitna stavka su omega 3 masne kiseline, pogotovo DHA. Glavni izvor DHA masne kiseline je plava morska riba. Treba međutim biti oprezan s unosom, jer se u mastima taloži živa koja nikako nije poželjna u trudnoći. Zato je dobro iskoristiti podneblje u kojem živimo i birati ribu kraćeg životnog vijeka i na početku prehrambenog lanca – srdelice, papaline, inćuni, škombri, plavice i povremeno losos. Tunu, pogotovo iz konzerve je najbolje izbjegavati. Ako se ne unosi dovoljno ribe, dobro je DHA masnu kiselinu suplementirati. Ona je bitna za razvoj mozga, kognitivnih sposobnosti i očiju.
Trudnicama se preporuča raznolika uravnotežena prehrana s umjerenim unosom kofeina. Od hrane je potrebno jedino izbjegavati nedovoljno termički obrađenu hranu poput domaćeg svježeg sira (koji nije prošao proces pasterizacije) ili bifteka te alkohola. Sirova hrana može biti izvor zaraze listerijom, koja u trudnoći uzrokuje razne komplikacije. Također, prilikom vrtlarenja se preporuča nošenje rukavica i obavezna higijena ruku da se smanji mogućnost zaraze toksoplazmozom.
Dobitak kilograma u trudnoći
Određeni dobitak kilograma u trudnoći je normalan. U pravilu je to veći kako se trudnoća približava svom kraju. Minimalni dobitak je oko 8 kg koji u ovom slučaju uključuje fetus, posteljicu, aminotsku tekućinu i prilagodbu različitih organa na trudnoću (maternica, grudi, volumen krvi).
Prema Institute of Medicine, Weight gain during pregnancy: reexamining the guidelines 2009. Wahintgon DC, preporuke oko porasta težine u trudnoći su sljedeće:
BMI prije trudnoće |
Ukupni dobitak kg na dan termina |
Dobitak kg u 2. i 3. tromjesečju (raspon/prosjek) |
Pothranjenost |
12,5 – 18 kg |
0,44 – 0,58 kg/tj (0,51) |
Normalna tjelesna masa |
11,5 – 16 kg |
0,35 – 0,50 kg/tj (0,42) |
Prekomjerna tjelesna masa |
7 – 11,5 kg |
0,23 – 0,33 kg/tj (0,28) |
Pretilost |
5 – 9 kg |
0,17 – 0,27 kg/tj (0,22) |
Žene s većom predporođajnom težinom nose i veći rizik od komplikacija tijekom trudnoće kao npr. gestacijski dijabetes, hipertenzija, veća vjerojatnost poroda carskim rezom.
Gestacijski dijabetes
Gestacijski dijabetes je stanje u kojem žene bez prethodne dijagnoze šećerne bolesti, imaju tijekom trudnoće loše nalaze razine glukoze u krvi. Kod normalne trudnoće, pod utjecajem hormona dolazi do pojačane stimulacije beta stanica gušterača i jače proizvodnje inzulina, a istovremeno se povećava i inzulinska rezistencija.
Kada povećana proizvodnja inzulina ne može ’nadjačati’ inzulinsku rezistenciju, dolazi do razvoja gestacijskog dijabetesa. Gestacijski dijabetes sa sobom nosi rizike od preeklampsije, povećane težine novorođenčeta (preko 4000 g) i ramene distocije.
Dijagnoza gestacijskog dijabetesa uključuje oralni test opterećenja glukozom (OGTT) tj. ispijanje 75 g glukoze otopljene u 250 ml vode te mjerenje šećera u krvi i urinu na tašte, i samo u krvi nakon 60 i 120 min od ispijanja otopine.
Test se obično provodi između 24. i 32. tjedna.
Referentne vrijednost za OGTT su (osoba nema gestacijski dijabetes ako su dobivene vrijednosti u krvnoj plazmi):
Vrijeme |
Razina glukoze u krvi |
0 min |
5,1 – 6,9 mmol/L |
60 min |
≥ 10,0 mmol/L |
120 min |
≥ 8,5 mmol/L |
Prema: WHO, Diagnostic Criteria and Classification of Hyperglycaemia First Detected in Pregnancy, 2013.
Primjer jelovnika
Nakon dijagnoze gestacijskog dijabetesa, ako je moguće, se prvo glukozu u krvi pokuša regulirati dijetom i promjenama u načinu života. Preporuča se redovito lagano šetanje (uz savjetovanje s ginekologom) i raznolika prehrana bogata povrćem, proteinima, kompleksnim ugljikohidratima te kvalitetnim mastima. U prehrani treba izbjegavati slatkiše, voćne sokove i premasnu tešku hranu. Obroke je najbolje razdijeliti kroz dan i na taj način održavati željenu razinu glukoze u krvi.
Jelovnici su bazirani na 1800 kcal. Pokriva potrebe prosječne ženske osobe, koja je na čuvanju trudnoće u zadnjem tromjesečju. Jelovnik osigurava oko 90 g proteina, 70 g masti i 200 g ugljikohidrata. Ugljikohidrati su ravnomjerno raspoređeni kroz obroke.
Menu 1
Zajutrak
Kajgana s povrćem
- 100 g (2 kom) jaja
- 1/2 paprike
- sol, papar, peršin
- 200 g srednjemasnog (2,8 %) mlijeka
Papriku oprati i nasjeckati na kockice. Jaja smućkati u zdjelici i dodati sol, papar i peršin. Kad se paprika malo zapekla, uliti jaja i lagano miješati dok se sve ne skuha. Ponuditi uz šalicu mlijeka.
Doručak
Jogurt i voće
- 250 g srednjemasnog (2,8 %) jogurta
- 150 g (1 kom) jabuke
Ručak
Rižoto s piletinom i brokulom
- 150 g piletine
- 60 g smeđe riže
- 1 šalica nasjeckane brokule
- 1 čajna žličica maslinovog ulja
- sol, papar, chilli
Piletinu narezati na komadiće i začiniti. U posebni lonac, staviti vodu za rižu. Kad voda zavrije dodati rižu, posoliti i pustiti da se kuha. Na tavu uliti malo ulja, i kad se ulje zagrije dodati piletinu. Kad je piletina napola pečena, dodati nasjeckanu brokulu i promiješati. Kad je riža skoro gotova, pomiješati, dodati piletinu s povrćem i pustiti da se riža skuha do kraja.
Salata od rajčice
- 6 kom cherry rajčice
- 1 šalica zelene salate
- 1 čajna žličica maslinovog ulja
- sol, papar, bosiljak
Rajčicu narezati na kriške i začiniti. Pomiješati sa svježom salatom.
Užina
Toast s maslacem od kikirikija
- 50 g toasta (ili kruha od cjelovitog zrna)
- 40 g maslaca od kikirikija (bez dodanog šećera)
Večera
Pečena piletina (ostatak od ručka)
- 50 g piletine
- 60 g kruha od cjelovitog zrna
- 1 šalica kiselih krastavaca
Piletinu lagano popeći i ponuditi uz kisele krastavce.
Menu 2
Zajutrak
Sendvič
- 100 g kruha od cjelovitog zrna
- 30 g pureće deluxe šunke
- 30 g abc sira
- zelena salata, rajčica, kiseli krastavci
Doručak
Zobene pahuljice s bademima
- 30 g zobenih pahuljica
- 200 g srednjemasnog mlijeka
- 15 g nasjeckanih badema
- 10 g grožđica
Zobene pahuljice namočiti u mlijeku preko noći. Dodati nasjeckane bademe i grožđice (ili neko drugo suho voće).
Ručak
Pečeni losos s pireom od povrća
- 200 g odreska od lososa
- 250 g krumpira
- 1 šalica brokule
- 1 žlica maslinovog ulja
- sol, papar
Krumpir narezati na kockice i skuhati u slanoj vodi skupa s brokulom. Kad je kuhano, krumpir i brokulu, procijediti, začiniti u ispasirati zajedno sa žlicom ulja. Odrezak od lososa začiniti i ispeći a svake strane po par minuta.
Svježa salata
- 1 šalica zelene salate
- matovilac, rikola
- 1 žlica maslinovog ulja
- sol, papar, ocat
Od navedenih sastojaka pripremiti salatu.
Užina
Zapečene palačinke sa sirom
- 100 g svježeg polumasnog sira
- 15 g kiselog vrhnja
- 1 jaja
- 2 palačinke
- 1 nektarina
Palačinke napuniti svježim sirom, začinjenim s malo soli. Napraviti smjesu od kiselog vrhnja i jaja i malo posoliti. U zdjelu staviti palačinke i preliti smjesom vrhnja i jaja te zapeći u pećnici 15-ak minuta. Za desert ponuditi nektarinu.
Večera
Toast s domaćom paštetom
- 50 g nemasnog svinjskog mesa
- 60 g (2 kriške) prepečenog toasta
- 1 žličica maslaca
- sol, papar, mažuran
Svinjetinu skuhati u vodi. Kad je gotova, ubaciti u sjeckalicu s malom maslaca i začinima te sjeckati dok ne nastane pašteta. Ponuditi uz prepečeni toast.
Menu 3
Zajutrak
Zapečena palenta
- 30 g kukuruzne krupice
- 30 g poriluka
- 1 češnjak
- sol, papar, peršin
- 1 čajna žličica ulja
- 200 g srednjemasnog jogurta
Kukuruznu krupicu skuhati prema uputstvima. Poriluk nasjeckati i malo popeći na tavi te skupa s zgnječenim češnjakom i začinima umiješati u palentu. Na papir za pečenje razvaljati palentu u debljini 1 cm te zapeći u pećnici 15-ak minuta. Ponuditi uz jogurt.
Doručak
Voćni puding
- 200 g srednjemasnog mlijeka
- 150 g šumskog voća (svježeg ili smrznutog)
- 1 žlica chia sjemenki
- 5 g (1 čajna žličica) meda
Bobičasto voće po želji smiksati s mlijekom ili pomiješati u komadima. Dodati med i chia sjemenke i još jednom dobro promiješati. Pustiti preko noći da se zgusne.
Ručak
Juha od rajčice
- 1/4 luka
- 1 češanj češnjaka
- 1 čajna žličica maslinovog ulja
- 300 g rajčice
- sol, papar, bosiljak, mažuran
Rajčicu zarezati u križ i ubaciti u vrelu vodu na 1 minutu. Oguliti i nasjeckati na komade. Na malo ulja prodinstati luk i češnjak. Dodati nasjeckanu rajčicu i začine. Kuhati 15 ak minuta. Dodati žličicu sladila (po želji) i na kraju smiksati štapnim mikserom u gustu juhu.
Špageti bolonjez
- 70 g špageta
- 60 g mljevenog mesa
- 100 g umaka od rajčice
- 1/4 luka
- sol, papar, slatka paprika, kim
Meso dinstati na kapuli. Dodati začine i umak od rajčice te kuhati 20-ak minuta. Tjesteninu skuhati prema uputama i umiješati u bolonjez umak.
Užina
Eggmuffin
- 1 jaje
- 30 g šunke
- 1/2 šalice nasjeckanog povrća
- sol, papar, ostali začini
- 3 marelice
Povrće i šunku lagano popeći na tavi i pustiti da se ohladi. Jaje umutiti. I dodati nasjeckano povrće, šunku i začine. Uliti u kalupe za muffine i peći 20-ak minuta na 180°C. Za desert ponuditi marelice.
Večera
Pileća salata s dressingom od jogurta
- 100 g piletine
- 30 g tjestenine
- 250 g jogurta
- 1 žlica maslinovog ulja
- sol ,papar, mješavina mediteranskih začina
- 1 mrkva
- 1 zdjelica salata
- dodatno povrće po želji
Piletinu narezati na trakice, začiniti i ispeći. Tjesteninu skuhati u vodi prema uputama na pakiranju. Jogurt pomiješati sa začinima i dodati licu maslinovog ulja. Svježe povrće oprati i usitniti, dodati piletinu i tjesteninu te preliti dressingom od jogurta.
Zaključak
Uslijed novih referentnih vrijednosti koje su izašle za dijagnozu gestacijskog dijabetesa, sve je veći broj žena koje se s njime susreću. Najjednostavnije i najzdravije rješenje je promjena načina života i prehrane. Treba jesti raznovrsno te unositi dovoljno povrća u pravilno raspoređenim obrocima.
Slastice i pekarske proizvode izbaciti ili svesti na minimum, te prema mogućnostima ubaciti redovite šetnje. Uz savjetovanje s liječnikom preporuča se redovito praćenje glukoze u krvi.
Literatura
- http://www.poliklinika-harni.hr/Gestacijski-dijabetes.aspx
- Mack LR, Tomich PG. Gestational Diabetes: Diagnosis, Classification, and Clinical Care. Obstetrics and Gynecology Clinics of North America. 2017;44(2):207-217.
- Kominiarek MA, Rajan P. Nutrition Recommendtions in Pregnancy and Lactation. The Medical Clinics of North America. 2016;100(6):1199-1215.
- http://www.who.int/en/
Objavljeno 13.09.2017.