Industrija dodataka prehrani jedna je od najbrže rastućih industrija na svijetu, a dijapazon dostupnih dodataka prehrani rapidno se širi, iz dana u dan. U spektru dostupnih suplemenata, mnogi se vode porukama iz reklama i izdvajaju velike svote novca za dodatke prehrani, na svakodnevnoj razini. No, jesu li dodaci prehrani zaista potrebni i ako jesu, koji i kome, pitali smo nutricionisticu Evu Pavić, mag.spec.dipl.ing., sveučilišnu specijalisticu kvalitete i sigurnosti hrane i rukovoditeljicu Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb.

Što mislite o dodacima prehrani? Koliko su oni potrebni, koji i kome? Što osobno konzumirate?

Dodaci prehrani nisu zamjena za pravilnu i uravnoteženu prehranu. Ako ste uglavnom zdravi, jedete raznoliku hranu, uključujući voće, povrće, cjelovite žitarice, mahunarke, mliječne proizvode, nemasno meso i ribu, vjerojatno ne trebate dodatke.

Danas se općenito smatra da je preporučena prehrana osoba koje imaju šećernu bolest najbolja na svijetu, te osobno mislim kada bismo se svi hranili tako da bismo svi bili puno zdraviji.

Činjenica je da ADA American Diabetes Association ne preporuča korištenje dodataka prehrani jer nema dovoljno učinkovitih kliničkih dokaza. „Ne postoje jasni dokazi da dodaci prehrani s vitaminima, mineralima, biljem i začinima mogu pomoći kod šećerne bolesti, štoviše, upitna je sigurnost dugoročnog unosa antioksidansa, kao što su vitamini E i C te karotena, u obliku dodataka prehrani.“ Ono što oni preporučuju, ali i većina smjernica, je vitamin D za sve starije od 50 godina, ali i one koji nisu dovoljno na suncu.

Ako u našoj prehrani nedostaje hranjivih tvari - nutrijenata, to može utjecati na našu sposobnost koncentracije. Naime, jesti previše ili premalo može omesti našu koncentraciju. Kako nas težak obrok može učiniti umornima, isto tako premalo energije može dodatno pojačati osjećaj gladi.

Zato uravnotežena i dobro izbalansirana prehrana s puno različitih vrsta hrane može pomoći da se uistinu i osjećamo bolje.

Police dućana i ljekarni prepune su dodacima prehrani i proizvodima za koje se tvrdi da poboljšavaju zdravlje. Iako istraživanja o zdravlju i utjecaju na zdravlje mozga i srca pokazuju ili obećavaju dobrobiti određenih tvari kao što su vitamini B, C, E te magnezij i beta karoten, potrebno je naglasiti da su dodaci korisni samo za osobe koje imaju dokazan manjak tog određenog nutrijenta u svojoj prehrani.

Neki istraživači su oprezno optimistični glede ginsenga, ginka i vitamina, minerala i biljnih kombinacija te njihovog utjecaja na mozak, ali je još uvijek potrebno više dokaza. Stoga prije bilo kojeg uzimanja ozbiljnih doza nekih suplemenata potrebno je savjetovati se sa svojim liječnikom ili napraviti laboratorijsku analizu krvi da se točno utvrdi postoji li nedostatak određenog nutrijenta.

Prema Dietary Guidelines for Americans, nutritivne potrebe organizma moraju biti zadovoljene prije svega kroz prehranu. Brojne su prednosti cjelovite hrane nad suplementima, jer hranjivi sastojci u hrani imaju sinergijski efekt gdje nutrijenti jedni drugima pomažu u boljoj apsorpciji nutrijenata, za razliku od suplemenata. Npr. naranča ima dosta vitamina C te beta karotena, kalcija i drugih hranjivih tvari. Ti spojevi pomažu jedan drugome da bi bili djelotvorniji.

Hrana poput cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova, voća i povrća sadrži vlakna koja imaju povoljan utjecaj na zdravlje. Kao dio pravilne prehrana mogu pomoći u sprečavanju nekih bolesti, poput šećerne bolesti tipa 2 i bolesti srca, ali i spriječiti opstipacije. Voće i povrće, npr. sadrže određene tvari koje nazivamo fitokemikalijama, koje pomažu u zaštiti protiv raka, srčanih bolesti, šećerne bolesti i visokog krvnog tlaka. Mnogi su također dobri izvori antioksidansa - tvari koje usporavaju oksidaciju, prirodni proces koji dovodi do oštećenja stanica i tkiva.

Međutim, ima situacija i osoba kojima su nutrijenti prijeko potrebni:

• Ženama koje žele zatrudnjeti, trudnice i dojilje (folna kiselina, prenatalni vitamini koji sadrže željezo ili zasebni dodatak željeza).
• Odraslima u dobi od 50 godina ili više (trebali bi jesti hranu bogatu vitaminom B-12, ili uzimati multivitamine koji sadrže B-12 ili zasebno vitamin B-12 kao dodatak).
• Osobama od 50 godina i više koje imaju šećernu bolest, te svima ostalima u dobi od 65 godina i starijima kako bi se smanjio rizik od pada (vitamina D).

Dijetetski dodaci također mogu biti prikladni za:

• Osobe koje konzumiraju manje od 1500 kcal na dan
• Vegane ili vegetarijance koji jedu samo određenu vrstu hrane
• Za one koji ne jedu dovoljno ribe (bar dva puta tjedno)
• Žene koje imaju teška krvarenja za vrijeme menstruacije
• Zdravstvena stanja koja utječu tako da tijelo ne apsorbira dovoljno hranjivih tvari, kao što su kronični proljev, alergije na hranu, netolerancije hrane, ili bolesti jetre, žučnog mjehura, crijeva i gušterače.
• Osobe koje su imale operaciju na probavnom traktu i nisu u stanju probaviti i apsorbirati hranjive tvari pravilno.
• Osobe koje se bave intenzivno nekim sportom ili su profesionalni sportaši, a ne jedu sve vrste hrane.

Prije uzimanja dodataka prehrani važno je dobro provjeriti nekoliko stvari: oznaku, pročitati deklaraciju, provjeriti količinu aktivne tvari ako je navedena, sastojke i količinu koje nudi dodatak, te preporučenu dnevnu dozu za taj dodatak koji uzimamo, kada se preporučuje uzimanje dodatka, obavezno pročitati upozorenja, izbjegavati megadoze, voditi računa o uzimanju hrane koja je obogaćena raznim mineralima i vitaminima.

Npr. previše željeza može izazvati mučninu i povraćanje, a može oštetiti jetru i druge organe. Općenito, izaberite multivitaminsko-mineralne dodatke koji osiguravaju oko 100% preporučenih dnevnih vrijednosti (DV) svih vitamina i minerala, a ne one koji imaju npr. 500% DV za jedan vitamin i samo 20% DV za druge.

Osobno pijem vitamin D te multivitaminski dodatak prehrani s koenzimom Q 10 kada sam prehlađena ili se osjećam umorno. Ponekad popijem omegu-3 ako nisam tog tjedna jela 2-3 puta ribu.

Pročitajte i odgovore na druga pitanja nutricionistici Evi Pavić:

Koji je najbolji primjer doručka i koje namirnice treba svakodnevno jesti?

Koji je najoptimalniji broj obroka u danu i što mislite o preskakanju obroka?

Koji je zdravi slatkiš i što grickati pred televizorom?

Što mislite u superhranama i koja je najbolja prehrana?

Koje su najčešće greške u prehrani običnog čovjeka?

Eva Pavić, mag.spec.dipl.ing., sveučilišna je specijalistica kvalitete i sigurnosti hrane. Rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb te radi kao predavač na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Autorica je i koautorica nekoliko publikacija, poglavlja u udžbenicima i obrazovnih brošura na temu dijetoterapije i pravilne prehrane.

Održala je više od 100 predavanja. Bila je članica radne skupine Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za razvoj prehrambenih smjernica, standarda i normativa za prehranu djece u vrtiću i za školsku djecu te radne skupine za razvoj HACCP smjernica u institucionalnim kuhinjama. Bila je voditeljica projekta Ministarstva zdravlja za izradu Standarda za prehranu bolesnika u bolnicama.

Dopredsjednica je Udruge za nutricionizam i dijetetiku, članica Hrvatskog društva za aterosklerozu, Hrvatskog društva za kvalitetu i Udruge za pomoć obiteljima s fenilketonurijom Hrvatske. Područje interesa Eve Pavić uključuje upravljanje prehranom i dijetoterapiju.

Reference:

• Micronutrients and herbal supplements - There is no clear evidence that dietary supplementation with vitamins, minerals, herbs, or spices can improve diabetes, and there may be safety concerns regarding the long-term use of antioxidant supplements such as vitamins E and C and carotene. Diabetes Care, January 2016 Volume 39, Supplement 1
• Dietary Guidelines for Americans, 2010. U.S. Department of Health and Human Services.
• Dietary supplements: What you need to know. National Institutes of Health, Office of Dietary Supplements.
• Dietary supplements — Adverse event reporting. U.S. Food and Drug Administration.
• Supplements: Nutrition in a pill?, 2014. Mayo Clinic, Rochester, Minn.

Objavljeno 22.03.2017.