Godišnje doba koje obiluje bobičastim voćem je ljeto, kada ono na ljetnom suncu dozrije. Bobičasto voće svojim sočnim, mekanim i ukusnim plodovima daje raznovrstan izvor prirodnih vitamina, minerala i enzima. Borovnice, maline, kupine, šumske jagode, ribiz (crveni, žuti i crni) te brusnice rastu samostalno kao šumsko voće, ali i uzgojene u vrtovima ili na plantažama.

Plodovi su bogati biljnim fenolima, osobito flavonoidima koji sadrže antioksidanse i pigmente od kojih potječe boja bobičastog voća te njihov karakterističan okus. Flavonoidi vežu slobodne radikale i na taj način čuvaju integritet stanice ploda, stoga se preporučaju za jačanje imunološkog sustava kod slabokrvnosti i umora te za ublaživanje različitih alergijskih i upalnih simptoma.

U kombinaciji s antioksidativnim vitaminima (vitamin C, E i provitamin A), koji povećavaju njihov učinak, bobičasto voće smanjuje rizik od nastajanja nekih vrsta karcinoma (želuca, jednjaka, debelog crijeva i pluća). Najviše flavonoida koji smanjuju rizik od nastajanja nekih vrsta karcinoma sadržavaju ribizli, borovnice i crno grožđe. Osobama koje žele smanjiti tjelesnu težinu preporuča se uvrstiti niskokalorično bobičasto voće koje je bogato biološki vrijednim tvarima, važnima za regulaciju metabolizma.

Borovnice

Sadrže flavonoid antocijan od kojeg potječe modroplava boja bobica. Plodovi su bogati vitaminom C, taninom, jabučnom i limunskom kiselinom. Biološki aktivne tvari biljke pozitivno utječu na lošu cirkulaciju osobito kod proširenih vena te bolova i žarenja u nogama. Ekstrakt borovnice povećava elastičnost i čvrstoću kapilara te se savjetuju osobama s dijabetesom. Dokazana je njezina djelotvornost i kod upalnih bolesti sluznice usne šupljine i ždrijela.

Sušeni list borovnice koristi se u čajnim mješavinama za liječenje povišenog šećera u krvi, a djeluje i kao blagi diuretik. Tamnoplavi plodovi su teški oko 2-3 grama. 100 g borovnica ima 84 kalorije te sadrži 0.6 g proteina.

Brusnice

Brusnica je svojim crvenim plodovima najbogatija antioksidansima (A, C vitamin) i tvarima sa P-vitaminskim djelovanjem. Vitamin P ili rutin poboljšava prokrvljenost i kapilarnu cirkulaciju. Također, plodovi u svom sastavu imaju i jabučnu, limunsku i jantarnu kiselinu, tanine i pektine.

U sjemenkama ima oko 30% masnog ulja koje sadržava linolnu i linolensku kiselinu. Listovi brusnice bogati su glikozidima koji utječu na rad mjehura i mokraćnih puteva. Sok od brusnice preporučuje se preventivno i terapijski kod sklonosti upalama urinarnog trakta jer pomaže u očuvanju pH (kiselosti) urina.

Brusnice jačaju imunitet, odlična je preventiva od dijabetesa, arterioskleroze, reumatskih bolesti i ranog starenja kože. Čaj od listova brusnice koristi se kao pomoć kod reume i gihta. Savjetuje se piti 3 šalice na dan u trajanju tri tjedna, a potom načiniti stanku. 100 g brusnica ima 36 kalorija te sadrži 1,3 g proteina.

Šumske jagode

Šumska jagoda se posebno ističe svojim mirisom, bojom i okusom. To je omiljeno šumsko voće mnogih ljubitelja prirode. U terapijske svrhe koristi se plod, list i korijen biljke. Korijenje i listovi jagode služe za grgljanje, zaustavljanje proljeva, kod upale sluznice želuca, ali djeluju i kao blagi diuretik u čajnim mješavinama. Svježi plodovi jagode potiču rad jetre i žuči. Najukusnije su svježe, dok zamrzavanjem gube dio arome jer u tom slučaju popucaju stanične stijenke. Njihov okus odlično se slaže s mliječnim proizvodima kao što su jogurt, mlijeko, vrhnje ili sladoled.

Jagoda obiluje vitaminom C, u 100 g ima ga oko 60 mg. Bogata je i vitaminima B skupine (B1, B2, B6) te sadržava folnu kiselinu i vitamin E. Od minerala najviše ima kalcija, kalija, željeza, magnezija, fosfora i mangana, dok su listovi bogati taninima.

Malina

Malina ima zrele plodove koji sadržavaju limunsku i jabučnu kiselinu, tanine, pektin te minerale: kalij, kalcij, fosfor i željezo. U ljekovite svrhe koriste se plodovi i listovi maline. I u plodovima i u listovima ima vitamina A i C. Malina je kao i borovnica prikladna za dijetalnu hranu kod osoba koje imaju dijabetes, kao i kod osoba sklonih upalama sluznice želuca. Isto tako se savjetuje kod kožnih osipa i suhoga kašlja.

Malinov sirup ili čisti nerazrijeđeni sok od maline savjetuje se dati kod povišene tjelesne temperature i groznice, primjerice kod infektivnih bolesti, pa je omiljen kod djece. Naime, niti jedan drugi voćni sok nema tako uravnotežen stupanj kiseline, slatkoće i mineralnih tvari kao malinov sok.

Kupina

Kupina je široko rasprostranjena i samo u Europi je poznato nekoliko stotina vrsta. Ljekoviti dijelovi biljke su plodovi, listovi i korijen. Plod od minerala najviše ima željeza, kalija, kalcija, fosfora i magnezija, a od vitamina vitamin C i karoten (provitamin A). Čaj od kupinova lišća zbog bogatstva tanina pije se kod proljeva, upalnih bolesti crijeva, kožnih osipa i krvarenja, bolesti probavnih organa. Preporuča se i kod upale grla i glasnica te promuklosti.

Ribiz

Ribiz može biti i žute, crne ili crvene boje. Zreli plodovi bogati su biološki vrijednim tvarima, osobito organskim kiselinama, mineralima i vitaminima. Crni ribiz je najbogatiji vitaminom C i ima ga oko 200 do 230 mg, što je gotovo dva puta više nego u plodu limuna ili naranče.

Plod sadrži i mnogo vitamina A te vitamine B1, B3 i B6. Od minerala ima najviše kalija, kalcija te fosfora, željeza i bakra. Plodovi crnog ribiza savjetuju se kod iscrpljenosti i slabokrvnosti, za jačanje prirodne otpornosti organizma,za poticanje teka te ublaživanje želučanih i crijevnih tegoba.

Listovi crnog ribiza sadrže organske kiseline tanin i eterično ulje koje djeluje povoljno na rad bubrega te pomaže kod reumatskih bolesti i gihta. Crni ribizl ima 32 kalorije i sadrži 1,3 proteina.

Grožđe

Grožđe sadrži veliku količinu vode, oko 82%, 16% glukoze i fruktoze, 0,40% masti i 0,80% bjelančevina. Zbog velikog sadržaja kalija i voćnih kiselina potiče mokrenje i pomaže u eliminaciji toksina iz organizma.

Bobičasto voće je najbolje konzumirati baš onakvo kako ih nalazimo u prirodi: svježe i bez dodatka industrijskog šećera.

Objavljeno 01.07.2014.