Sok od brusnice, ledeni čaj s okusom brusnice, džem od brusnice, svježe, sušene i smrznute brusnice, čak i čokolada s brusnicama…sve su to oblici u kojima brusnicu možemo naći na hrvatskom tržištu.

Latinskog naziva Vaccinium macrocarpon taj crveni plod, koji u prirodi raste na niskom žbunju, zaokupio je veliki medijski prostor u zadnjih nekoliko godina. I to ne samo medijski, nego je našao mjesto i na policama svih trgovina zdravom hranom, biljnih ljekarni, ali i običnih supermarketa.

Od lišća i plodova pripremaju se čajevi, kao desert preporuča se dijabetičarima zbog malog udjela šećera, u obliku umaka dodaje se jelima sa divljači, te se koristi na razne druge načine. 100 g toga ploda sadrži oko 37 kcal.

Potječe iz Amerike, sadrži mnogo organskih kiselina, ß – karotena (provitamina A), neke vitamine B skupine (B1, B2, B3), od minerala najviše kalija, mnogo fenolnih komponenti ili tzv. bioflavonoida, kiselkastog je okusa zbog vitamina C.

Ono što većina ljudi povezuje uz pojam brusnice je pomoć kod upale mokraćnih puteva. Ovdje treba naglasiti da brusnica pomaže kod prevencije, ali teško da će se samo koristeći nju uspjeti izliječiti uznapredovala upala. U takvim je slučajevima obavezna posjeta liječniku. Najosjetljivija skupina su žene u reproduktivnoj dobi.

Sok od brusnice pomaže utoliko što sprječava da se bakterije "lijepe" za stijenke mokraćnih puteva. Bakterije koje najčešće uzrokuju probleme u urinarnom traktu su Escherichia coli, Klebsiella, Enterobacter, Pseudomonas i Proteus. Provedena su neka ispitivanja u kojima se pokazalo da su upravo bioflavonoidi ti koji imaju blagotvoran učinak na cijeli organizam, a ne samo na pojedine njegove dijelove. U te se spojeve ubrajaju fenolna kiselina, elagična kiselina, proantocijanidi (imaju povoljan utjecaj na vid) te razni drugi flavonoidi.

Što se efikasnosti pripravaka tiče, sok od brusnice te kapsule imaju puno efikasnije djelovanje od konzumiranih sušenih brusnica.

Rađeno je i jedno zanimljivo istraživanje gdje je ispitano djelovanje ekstrakta brusnice kao konzervansa u hrani; tj. da se ispita njeno antimikrobno djelovanje. Znanstvenici koji su istraživanje provodili usredotočili su se na 4 najčešće bakterije koje se mogu naći kao onečišćivači hrane – Escherichia coli, Listeria monocytogenes, Salmonella te Staphylococcus aureus (tzv. "zlatni stafilokok").

E.coli napada mokraćne puteve, izaziva smanjenje broja trombocita u krvi, što zna izazvati krvarenje iz nosa ili krvarenje desni.

Listeria uzrokuje listeriozu, koja obično pogađa trudnice, starije osobe i one sa slabijim imunitetom.

Salmonella je uzrok salmoneloze, a simptomi su proljevi, dehidracija te opća slabost organizma.

Pokazalo se da bi se ekstrakt brusnice itekako mogao koristiti kao zaštita hrane od mikrobnog djelovanja. Potrebno je ipak provesti još znanstvenih istraživanja kako bi se pokazalo u kojem obliku bi ekstrakt brusnice imao najpovoljniji utjecaj.

Tako da ćemo možda u budućnosti brusnicu vidjeti na deklaraciji mnogih proizvoda kao prirodni konzervans, a za sada ju nalazimo samo kao dodatak ili u izvornom, minimalno prerađenom, obliku.

Objavljeno 12.02.2009.