Ukoliko ste se odlučili za uzgoj vlastitog eko vrta, morate znati koje se sorte sade u koje doba godine, kada se gnoje, kako zalijevaju i kada je vrijeme berbe. Pred nama je duga jesen, period godine koji donosi prije svega obilje plodova prethodnih godišnjih doba, kada su pod toplim suncem lipnja, srpnja i kolovoza rasli, dobivali sve nijanse boja, okuse i mirise.

Nije nipošto pogrešno godišnje doba pred vama za sadnju i sjetvu iako je hladnije, dani su kraći, zemlja se polako hladi, a sunca sve manje. Morate samo znati koje su prave vrste kojima odgovara upravo ovakva klima i koje dospijevaju na proljeće, stoga je već sad potrebno sve pripremiti za njihov uzgoj.

Salate

Pred nama je razdoblje kada dolazi do berbe salata, ali i sjetve prije svega matovilca i rige/rikole.

Matovilac je vodeća vrsta salata po količini C vitamina i željeza, dakle idealne kombinacije za dobru apsorpciju našeg organizma, prijeko potrebnu naročito u zimskim mjesecima kada je imunitet organizma lakše narušiti. Posijati ga možete razbacivanjem po vrtu ili gredici koju ste predvidjeli za njega. Dobro raste u kombinaciji s krumpirom, zimskim lukom i radićem pa ga sijte u blizini. Sjetva se vrši do kraja rujna ili polovice listopada, ovisno o klimi gdje živite. Ranije sjetve moći ćete brati već početkom zime, a kasnije na proljeće.

Riga, popularna salata mediterana, sije se od travnja do kraja rujna, no još nije kasno da je uvrstite u ovojesenju sjetvu. To je najbolje učiniti u redovima na razmaku od 15-20 cm. Poput matovilca, rikola je bogata c vitaminom i željezom, a možete je koristiti i kao dodatak jelima, kao začin, pripremati na različite načine na salatu i sl.

Obje vrste potrebno je gnojiti kompostom, održavati ravnomjernu vlagu, a rastu i na polusjenovitim i sunčanim terenima.

Špinat

Nije Popaj bio u zabludi kada je jeo onoliko špinata – činjenica je koju znate vi ako ste odrasli gledajući ovaj crtić, a i vaši roditelji i bake i djedovi koji su se obilno hranili špinatom jer je bogat folnom kiselinom, vitaminima A, C, B6, E, , željezom, magnezijem i manganom, dobar je izvor riboflavina, kalija, kalcija, niskih je energetskih vrijednosti, bogat dijetalnim vlaknima i klorofilom.

Zahvalan je i za pripremu jer se može jesti na salatu, kuhan na pari ili u vodi, kao dio umaka ili kao prilog jelima. Ne preporučuje se bolesnicima koji imaju problema s bubrezima jer sadrži oksalnu kiselinu čiji kristali u rijetkim slučajevima mogu začepiti bubrežne kanaliće. Preporučuje se stoga priprema sa mliječnim proizvodima koji su bogati kalcijem kako bi se oksalna kiselina vezala s kalcijem u netopljiv kalcijev oksalat i lakše izlučila iz organizma. Također, ne preporučuje se jesti vodu u kojoj se kuhao jer sadrži nitrate niti ponovno zagrijavati zbog pojave nitrata koji se pretvaraju u kancerogene nitrozamine.

Upravo sjetva na osunčanim terenima sprečava pojavu nitrata u špinatu, odnosno smanjuje njihovu pojavnost, najbolje na razmak od 25 cm jer se špinat ne presađuje. Idealan je baš za bio uzgoj jer je osjetljiv na dušična gnojiva koja također pogoduju stvaranju navedenih štetnih spojeva. Potrebno mu je rahlo, vlažno tlo, a za jesenju sjetvu preporuča se vrsta „ Atlanta“, koja je otpornija na teške zimske uvjete pa će i vama biti lakša za uzgoj.

Korijenje špinata se ne čupa iz zemlje prilikom berbe jer pogoduje rahloj zemlji, a njegov miris tjera nametnike stoga je dobrodošao među ostalim povrćem u vašem vrtu.

Češnjak

Iako je ljubitelj toplije klime i južnih krajeva, češnjak može uspjeti i kod nas u podnebljima s blažom klimom, češnjeve češnjaka možete posaditi u rujnu i listopadu, na dubini od 4-5 cm, s razmakom od 15-ak cm između njih. Plodove ove jesenje sjetve moći ćete ubrati već na proljeće.

Poznato je da češnjak snižava krvni tlak, djeluje protuupalno i antibakterijski kao biljni antibiotik stoga se preporučuje redovita konzumacija. Izuzetno je bogat sastavom i aktivnim tvarima, vitaminima A, B1, B2, C, željezom, kalijem, sumporom, jodom, kalcijem, fosforom i selenom, aminokiselinama, enzimima, inulinom, alicinom i adenozinom koji sprečava nastanak krvnih ugrušaka. Pomaže kod plućnih bolesti i infekcija te ima jaka antikancerogena svojstva. Svojim eteričnim uljima djeluje protiv nametnika, gljivičnih oboljenja i glodavaca stoga ga se i u vrtu preporuča posaditi između drugih biljaka.

Rabarbara

Želite li već na proljeće uživati u slasnom kompotu, rabarbaru morate saditi u ranu jesen korijenovim izbojcima, a njezin bogat grm plodovima će vas darivati dugi niz godina ukoliko joj osigurate vlažno tlo, obogaćeno kompostom. Ova lisnata biljka bogata je jabučnom kiselinom kojoj duguje svoj kiselkasti okus, vitaminom B; niacinom, folnom kiselinom, vitaminom B5 te iznimnom količinom kalcija, magnezija i mangana.

Osim za pripremu kompota rabarbaru možete koristiti i za pripremu marmelada, ali i juha, salata, umaka, raznih priloga jelima i sl.

Nadamo se da smo vam dali ideju kojim biljkama možete obogatiti svoj eko vrt, ukoliko ste pomislili da na jesen vašim vrtnim aktivnostima preostaju samo načini konzerviranja i čuvanja onoga što ste cijelo ljeto brali, a ukoliko se želite radovati i začinima cijele zime, možete ih posijati u lončanice na prozorskoj dasci kako ne bi oskudijevale svjetlosti te ih na proljeće presaditi u vrt.

Objavljeno 18.10.2010.