Jedan od malih kućanskih aparata koji nalazimo u velikom broju domaćinstava, a koji istovremeno, od kad se pojavio na tržištu, izaziva niz dvojbi zbog utjecaja na zdravlje, zacijelo je – mikrovalna pećnica.

Kako funkcionira mikrovalna pećnica?

Mikrovalovi su radio valovi visoke frekvencije i, kao dio vidljive radijacije (svjetla) dio su elektromagnetskog spektra. Mikrovalovi se koriste primarno za emitiranje tv signala, radare, navigacije, telekomunikacije, a u kućanstvu su najpoznatiji u mikrovalnim pećnicama, premda nešto drugačiji (kraći).

Ovi valovi su značajno selektivni, primarno pogađaju vodu i druge molekule koje su asimetrično nabijene. Mikrovalovi izazivaju vibriranje ovih molekula i brzo podizanje termičke energije (topline).

No, koliko su mikrovalovi zdravi te imaju li utjecaja na kvalitetu hrane koja se u njima priprema, podgrijava ili na neki drugi način obrađuje?

Sigurnost hrane obrađene u mikrovalnoj pećnici

Kad se govori o mikrovalnoj pećnici, niz je različitih tvrdnji i studija koje ih potkrjepljuju: od onih koje govore o sigurnosti pripreme hrane u ovom uređaju, do suprotnih, koje ističu najgore, čak i kobne opasnosti od korištenja mikrovalne pećnice.

Sigurnost hrane svakako je jedno od važnih pitanja kad se govori o zdravlju. U mikrovalnoj pećnici, razina i snaga grijanja ovisi o snazi samog uređaja te o gustoći i količini vlažnosti ili vode koju sadrži namirnica koja se termički obrađuje. Također, na grijanje utječe i količina namirnica koje se obrađuju.

Energija mikrovalova ne prodire dobro u deblje komade hrane pa se može dogoditi da hrana ostane sirova. To može biti opasno jer mogući opasni mikroorganizmi neće biti uništeni visokom temperaturom, što se inače odgađa potpunom termičkom obradom.

Da bi se ovo djelomično izbjeglo, nakon izlaganja hrane visokim temperaturama u mikrovalnoj pećnici, potrebno je hranu još nekoliko minuta ostaviti u uređaju, kako bi toplina prodrla i u dublje slojeve hrane. Ako se ni na taj način ne uspije prodrijeti u dublje dijelove, preporučuje se hranu narezati na manje komade prije stavljanja u mikrovalnu pećnicu.

Značajna razlika između ovih metoda kuhanja je što energija mikrovalova prodire dublje u hranu te smanjuje vrijeme potrebno da bi hrana bila gotova. No, osim toga, čini se da priprema hrane u mikrovalnoj pećnici značajno utječe i na kvalitetu namirnica.

Izmjena kvalitete hrane nakon obrade u mikrovalnoj pećnici

Studija objavljena u The Journal of the Science of Food and Agriculture potvrdila je da je brokula koja je termički, uz malo vode, skuhana u mikrovalnoj pećnici izgubila čak 97% antioksidans, dok je klasičnim kuhanjem izgubljeno 11% istih molekula. Skandinavska studija potvrdila je da šparoge kuhane u mikrovalnoj pećnici imaju značajno manje vitamina C naspram onih klasično kuhanih.

"Ako se pridržavamo uputa koje navodi proizvođač mikrovalnih pećnica, ovaj uređaj je siguran za grijanje i kuhanje različite hrane", stoji u izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije. No, dodaje se kako postoje mjere opreza kojih se treba držati tijekom uporabe ovog uređaja.

Istovremeno, kako stoji u rezultatima studije koje je provedena za američko Ministarstvo poljoprivrede, izmjene na kvaliteti namirnice pod utjecajem mikrovalova nemaju realnu opasnost za ljudsko zdravlje. Dodatno, studije navode da izlaganje ovoj vrsti zraka ubija veći broj bakterija od tradicionalnih načina pripreme hrane, s čime je ova hrana sigurnija za konzumaciju.

Problematičan sastav posuda za grijanje u mikrovalnim pećnicama

Ono što stvara problem u korištenju mikrovalne pećnice je materijal posude u kojoj se hrana podgrijava. Naime, često se hrana podgrijava u posudama ili vrećicama koje sadrže niz kemikalija koje mogu biti opasne za zdravlje, a koje uključuju polietilen tereftalate (PET), benzene, toluene i ksilene. Također, podgrijavanje masne hrane u plastičnim posudama može izazvati otpuštanje dioksina (poznatih karcinogena) i drugih toksina u hranu.

Najopasniji sastojak je BPA (bisfenol A) estrogenu nalik komponenta koja se često koristi u proizvodnji plastičnih posuda. Točnije, često upravo posude napravljene za korištenje u mikrovalnim pećnicama sadrže BPA. BPA, potvrđeno je studijama, povećava opasnost od disfunkcije jajnika kod žena, potiče pretilost, utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i karcinoma prostate. BPA je posebno opasan za trudnice zbog negativnih utjecaja na razvoj fetusa.

Umjesto zaključka

Mikrovalne pećnice svakako treba koristiti u skladu s uputama proizvođača, ali imajući na umu njihov utjecaj koji ima na kvalitetu namirnica tijekom toplinske obrade. No, ono što posebno treba uzeti u obzir svakako je sastav posuda u kojima se hrana zagrijava ili drugačije termički obrađuje.

Naime, upravo su neprilagođeni materijali posuda ono u čemu se krije značajna opasnost pa se savjetuje da se biraju vatrostalne i keramičke posude, a svakako izbjegavaju posude koje sadrže aluminij, plastiku te posude s metalnim dijelovima.

Objavljeno 04.03.2016.