Brzi životni ritam, ali i nedovoljna educiranost o osnovnim informacijama vezanima uz prehranu i njezin utjecaj na ukupno zdravlje čovjeka često su krivac za mnoge loše prehrambene navike i nepostojanje svijesti o važnosti uravnotežene prehrane, kako za mlade, tako i za odrasle ljude. 

O najčešćim pogreškama u prehrani, ali i razini svijesti o važnosti zdrave prehrane svoje nam je mišljenje iznijela Eva Pavić, mag.spec.dipl.ing., sveučilišnu specijalisticu kvalitete i sigurnosti hrane i rukovoditeljicu Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb.

Koje greške najčešće primjećujete u svakodnevnoj prehrani običnog čovjeka?

Najčešće greške u svakodnevnoj prehrani običnog čovjeka su preskakanje doručka ili se pojede nešto usput, kupi se u pekari. Preskaču se obroci, te se konzumira velika količina hrane za pojedini obrok. Konzumira se industrijski prerađena hrana i namirnice bogate jednostavnim šećerima.

Skloniji smo osuđivanju, nego da se sami potrudimo za bolje sutra. Kao da je netko drugi odgovoran za naše zdravlje, a ne mi sami. Mislim da je veliki problem nedovoljna educiranost, nekako više volimo vjerovati onome što nama odgovara, nego ono što je znanstveno utemeljeno i definitivno točno.

Možda gubimo previše vremena na nebitne stvari, tko se s kim zabavlja i sl. Koga bi to uopće trebalo biti briga? No, kada se govori ili piše o ozbiljnim stvarima koje mogu pomoći u poboljšanju našeg zdravlja, malo je slušača ili čitača.

Naravno, u životu većina stvari nije bijelo/crna. Uvijek ima onih koji žele dobar savjet, poslušaju i primjene. I to me iznimno veseli. U našem nutricionističkom savjetovalištu KBC Zagreb, imamo zaista svijetlih primjera dobrih i poslušnih pacijenata, djece, adolescenata i njihovih roditelja. Upravo njih educiramo o dobri i lošim navikama i vrstama hrane.

Jako radimo na osvješćivanju da objasnimo što se nalazi u kojoj hrani, važnosti čitanja deklaracija, veličini i porciji serviranja. Uporno objašnjavamo o štetnosti soli, ali i lošim masnoćama kao što su trans masti koje imaju negativan učinak na lipide u serumu i povećavaju rizik za razvoj srčanožilnih bolesti što dovodi do razvoja arterioskleroze.

Obično svi misle da ih ima samo u margarinima, a oni ih ne sadrže nego baš namirnice u kojima to ne očekuju kao što su pekarskih i konditorski proizvodi (biljna vrhnja za kolače, kolači, keksi i krekeri, neke žitarice, čokolade, pržena hrana poput krafni, pomfrita i sl.).

Kako ćete znati sadrži li hrana trans masnoće? Potražite riječi na deklaraciji: "djelomično hidrogenirano" biljno ulje ili  "hidrogenizirano" biljno ulje ili djelomično očvrsnuta biljna mast.

Kako biste procijenili svijest ljudi o važnosti zdrave i uravnotežene prehrane i na kojim sve poljima treba djelovati kako bi se to opće stanje popravilo?

Sve veća je svijest kod ljudi o važnosti zdrave i uravnotežene prehrane. Od malih nogu treba stvarati svijest o pravilnom izboru namirnica. Treba uključiti vrtiće i škole te i na taj način probuditi svijest o pravilnom izboru namirnica i važnosti tjelesne aktivnosti za ubuduće u životu.

Ima predivnih ljudi, stručnjaka koji se trude za zdravlje svoje djece, obitelji, ali i institucija u kojima rade. Ali, nekako mi se čini unatoč sve većim naporima državnih institucija da je još uvijek nekako sve prepušteno na entuzijazmu odgovornih pojedinaca. Kao da se bojim donijeti čvrst stav i reći konačno što je to dobro, a što ne i što dugoročno donosi dobrobit našem zdravlju.

Primjer je nedovoljna tjelesna aktivnost u većini škola? Je li tako, nisam za to dovoljno stručna, imam samo primjer svoje djece ili čitam samo o tome u radovima. Da donosimo dobre smjernice i pravilnike to znam, ali da ih uglavnom ne provodimo, tome smo svi svjedoci.

Imamo izvrsne Nacionalne normative i smjernice za prehranu djece u školama s vrlo poučnim preporukama i konkretnim prijedlozima jelovnika, a koliko ih škola koristi i provodi u praksi? Imamo puno primjera gdje roditelji dovode djecu u vrtić, a prije toga ih obavezno odvedu u pekarnicu gdje uzmu za dijete krafnu, slance i sl., a onda prigovaraju za variva, povrće i sl. što se nudi u vrtiću.

Jesu li pekarnice fast food u Hrvata? Apsolutno, mislim da DA.  Često, upravo agresivni pojedinci znaju utjecati na vodstvo institucija da vrate loše, stare navike. Naravno, ima i predivnih primjera vrlo konstruktivnih roditelja, koji uvijek rade na dobrobit sve djece.

Mnoge znanstvene studije pokazuju da pravilna prehrana djece i adolescenata postupno dovodi do povećanog unosa voća i povrća u odrasloj dobi. Stoga, mnoge zemlje EU krenule su u akciju prevencije, edukacijom djece u vrtićima i školama te adolescenata kako bi spriječile ili prevenirale negativne zdravstvene posljedice prekomjerne težine i loših prehrambenih navika.

Važnost dobro uravnotežene prehrane, koja u svom dnevnom sastavu sadrži namirnice iz svih šest osnovnih skupina namirnica (žitarice, povrće, voće, mlijeko i zamjene, meso i zamjene i masnoće), preduvjet je očuvanju zdravlja. To je uistinu najbolji put prema smanjenju srčanožilnih bolesti. Raznovrsnost namirnica smanjuje i mogućnost deficita pojedinih prehrambenih tvari. Važno je da se loše prehrambene navike zamijene dobrim, a za to je važna umjerenost u svemu, pa tako treba postupiti i s hranom.

Uz preporučene kvalitetne obroke valja održavati stalnu tjelesnu aktivnost. Poznato je da je redukcijska dijeta bez tjelovježbe rijetko dovoljna za smanjenje tjelesne mase. Dugotrajna redovita aerobna tjelovježba uvjetuje pomak u energetskom metabolizmu prema većem korištenju masti kao izvoru energije, što vodi smanjenju zaliha masti.

Preporučuju se aerobne i ritmičke aktivnosti koje zahtijevaju uporabu velikih mišićnih skupina i koje se mogu kontinuirano provoditi, kao npr. pješačenje, brzo hodanje, lagano trčanje, planinarenje, plivanje, vožnja biciklom i sl.

„Vi ste ono što jedete” može biti samo puka fraza, ali važnost prehrane u našem životu ne smije se podcijeniti.

Zaključak svega kroz 10 točaka:

1. Jedite puno voća i povrća – 5 serviranja na dan
2. Jedite cjelovite žitarice (kruh od cjelovitog brašna, zob...) – ova hrana je izvor vlakana!
3. Jedite ribu, pogotovo masnu ribu (losos, skuša, srdele, ali i pastrvu ...)
4. Pazite na zasićene masne kiseline i trans masne kiseline!
5. Paziti na unos suhomesnatih proizvoda, odaberite nemasno crveno meso i perad bez kože.
6. Jedite mlijeko i mliječne proizvode s najviše 2,8% m.m.
7. Ograničite unos pića i hrane s dodanim šećerom
8. Naučite sve o soli i izbjegavajte hranu bogatu solju!
9. Za međuobroke uzmite šaku orašastih plodova!
10. Pijte vodu!

Pročitajte i odgovore na druga pitanja nutricionistici Evi Pavić:

Koji je najbolji primjer doručka i koje namirnice treba svakodnevno jesti?

Koji je najoptimalniji broj obroka u danu i što mislite o preskakanju obroka?

Koji je zdravi slatkiš i što grickati pred televizorom?

Koji su dodaci prehrani zaista potrebni i kome?

Što mislite u superhranama i koja je najbolja prehrana?

Eva Pavić, mag.spec.dipl.ing., sveučilišna je specijalistica kvalitete i sigurnosti hrane. Rukovoditeljica Službe za prehranu i dijetetiku KBC-a Zagreb te radi kao predavač na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu. Autorica je i koautorica nekoliko publikacija, poglavlja u udžbenicima i obrazovnih brošura na temu dijetoterapije i pravilne prehrane.

Održala je više od 100 predavanja. Bila je članica radne skupine Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za razvoj prehrambenih smjernica, standarda i normativa za prehranu djece u vrtiću i za školsku djecu te radne skupine za razvoj HACCP smjernica u institucionalnim kuhinjama. Bila je voditeljica projekta Ministarstva zdravlja za izradu Standarda za prehranu bolesnika u bolnicama.

Dopredsjednica je Udruge za nutricionizam i dijetetiku, članica Hrvatskog društva za aterosklerozu, Hrvatskog društva za kvalitetu i Udruge za pomoć obiteljima s fenilketonurijom Hrvatske. Područje interesa Eve Pavić uključuje upravljanje prehranom i dijetoterapiju.

Objavljeno 09.02.2017.