Visoko vrijedna namirnica koja se kao delikatesa provlači kroz većinu svjetskih kuhinja, slijedeći autohtone tradicije izrade, svakako je sir. Volimo ga jesti samog, uz dodatak kao što je kruh, kao dio jela, kao začin… Iskorišten je do maksimuma zbog svojih posebnih okusa i aroma koje slijede njegove podvrste i naročito zbog hranjivosti, bogatstva mineralima (od kojih vodi kalcij) i ponekim vitaminima.

Ljubitelji sira poznaju sve vrste i degustiraju ga s posebnim užitkom, unatoč brutalnim cijenama koje ga u današnje vrijeme prate u našim trgovinama. Unatoč tome, mnoge visokovrijedne vrste kao što je svježi kravlji sir i dalje se zadržava na br. 1 po omjeru cijene i kvalitete, dostupnosti i esencijalnosti samog bitka sira. Bogat je vrijednim proteinima, stoga ga se preporučuje sportašima i osobama koje moraju unositi povećane vrijednosti proteina, može ga se konzumirati i kao zamjenu za meso, pedijatri ga preporučuju u svakodnevnoj prehrani male djece upravo zbog kalcija kojeg sadrži uz fosfor i magnezij.

Bogat je esencijalnim aminokiselinama, što je još jedna prednost pri odabiru. Unatoč mastima i ugljikohidratima koje sadrži, može ga se preporučiti kao dio dijetne prehrane jer ima nižu kalorijsku vrijednost među sirevima, 100g samo 103 kcal. Optimalna iskorištenost svježeg kravljeg sira je u kombinaciji sa uljem i sjemenkama lana jer se na taj način dobiva najviše od esencijalnih aminokiselina, nužnih za pravilan rad mozga i živčanog sustava, srca i krvnih žila, a posebice u prevenciji malignih oboljenja.

Osim kravljeg, u prehranu svakako uvrstite i kozji sir, koji je od davnina poznat po ljekovitim svojstvima; redovitom konzumacijom snižava razine šećera i lošeg kolesterola, ima dokazana antikancerogena svojstva, liječi probleme s dišnim sustavom poput alergija i bronhitisa jer ima ulogu u obnavljanju plućnih stanica, jača imunitet i što je najvažnije koze se većinom još ne hrane umjetno, stoga možemo reći da je dobiven pretežno potpuno prirodnim putem.

Poput kravljeg, najmanje mastan je sirov, najlakše se probavlja i takav sadrži esenciju svoje arome. Preporuča se osobama alergičnim na protein kravljeg mlijeka i osobama osjetljivim na laktozu jer je ima u manjim količinama od kravljeg mlijeka. Također, nemojmo zaboraviti da je i malo masniji od kravljeg mlijeka iako ovisi o proizvođaču.

Ovčji sir, naravno ovisno o načinu proizvodnje, sadrži ipak najviše masnoća, stoga ga konzumirajte povremeno. Bogat je vitaminom A, vitaminima B skupine, kalcijem, magnezijem, fosforom… Uz kalcij, sadrži i značajne količine D vitamina koji pomaže da se taj kalcij pravilno apsorbira i iskoristi na najbolji mogući način u organizmu. Samim time utječe na sprečavanje osteoporoze u starijoj dobi, na kvalitetu zuba, kose, kože i noktiju, na zdravlje krvnih žila i zglobova, kože, a naročito na jačanje imuniteta, smiruje živce i čuva od stresa.

Ovčji sirevi najčešće se mogu nabaviti tvrdi, dakle i masniji, kao cijenjena delikatesa određenog podneblja. Budite sigurni da su većinom iz ekološkog uzgoja, poput kozjeg, sa slobodne ispaše jer o tome ovisi njegov okus. Ovčji sir možda nije najsretniji izbor kada je o dijeti riječ, ali svojim sastavom zadovoljava mnoge dnevne nutritivne potrebe odraslog čovjeka. Ne morate pretjerivati u njemu, degustirajte ga u posebnim prilikama.

Preporučamo vam u svakom slučaju za potrebe prehrane siromašne masnoćama jesti svježe sireve, koji sadrže više vode, a manje masnoća. U potragu za kozjim i ovčjim sirom, najbolje je da se date na tržnicama ili po seoskim gospodarstvima, gdje domaće stanovništvo još uvijek priprema sireve po tradicionalnim recepturama bez dodavanja konzervansa, bojila, pojačivača okusa i sl. i iako ga često proizvode samo za svoje, obiteljske potrebe, možda ih uspijete nagovoriti da vam prodaju dio blaga i to po ne previsokoj cijeni.

Povedite se za primjerom uspješnih sportaša i nutricionista pa i gastronoma koji znaju koje sve tajne čuvaju sirevi, te kako pozitivno utječu na zdravlje.

Objavljeno 10.01.2011.