Soja je sve interesantija namirnica zbog svojih nutritivnih i zdravstvenih karakteristika. Sojino mlijeko najčešće koriste oni koji ne mogu konzumirati kravlje mlijeko, bilo zbog toga što su laktoza netolerantni, zbog alergije na proteine mlijeka ili zbog svog uvjerenja ne konzumiraju namirnice životinjskog podrijetla.

Sojino mlijeko nije mlijeko – to je vodeni ekstrakt sojinog zrna. Možete ga kupiti u trgovini ili ga možete spraviti kod kuće po sljedećem receptu:

Potrebno vam je:

• 1/2 kg žute soje u zrnu
• voda

Soju dobro operemo i stavimo na 15 minuta u vruću vodu. Vodu ocijedimo i natopimo soju najmanje 12 sati u 3 litre vode. Vodu ocijedimo.

Uzmemo električni mikser i stavimo jednu šalicu soje i 2 šalice vruće vode. Miksamo najvećom brzinom dok soja ne postane potpuno kašasta. Što bolje izmiksamo, više ćemo mlijeka dobiti. Kašu istresemo u lanenu krpu i dobro iscijedimo u lonac, tako da ne ostane gotovo ništa tekućine.

Mlijeko koje smo dobili stavimo kuhati uz neprestano miješanje. Neka kuha 5-7 minuta. Ako kipi dodamo malo hladne vode.

Dodamo toliko vode da dobijemo 5 litara mlijeka. Meso koje je ostalo u krpi zove se OKARA. Možemo je osušiti u pećnici i dodavati jelima, odrescima ili tijestu za kruh. Bogata je vitaminima i mineralima. Nema skoro ništa bjelančevina. Mlijeko možemo upotrebljavati na bilo koji način kao i kravlje. Sojino mlijeko nije ukusno, pa se preporuča dodati malo soli i po izboru; malo šećera ili meda, voće, vaniliju ili kokos.

Komercijalna sojina mlijeka i srodni proizvodi mogu se prema sastavu podijeliti u sljedeće skupine:

• obično sojino mlijeko – dobiveno ekstrakcijom sojinog zrna vodom; odnos zrna i vode je 1:5; sadrži oko 4 % proteina
• sojino mlijeko (zamjena za kravlje) – proizvedeno tako da mu sastav približno odgovara kravljem mlijeku; odnos zrna i vode je 1:7; udio proteina 3,5 %; blago zaslađeno; dodaje se ulje i sol; može sadržavati i dodan mliječnu aromu
• sojin napitak – zaslađeno i aromatizirano piće na bazi sojinog mlijeka; odnos zrna i vode 1:20; udio proteina oko 1 %
• fermentirani proizvodi – bilo koji od gore navedenih proizvoda nakon fermentacije bakterijama mliječnog vrenja ili zakiseljavanja mliječnom kiselinom
• mješavine – sojino mlijeko u kombinaciji sa nekim drugim biljnim ili životinjskim mlijekom

U odnosu na kravlje mlijeko, sojino je bogatije vlaknima i željezom (koje se, unatoč većoj količini, slabije apsorbira zbog prisutnih fitata koji djelomično sprečavaju njegovu apsorpciju), ima približno istu količinu proteina, manje masti, soli i kalcija, a ne sadrži kolesterol niti laktozu. Usto, sojino mlijeko sadrži i izoflavone, prirodne biljne hormone koji djeluju kao antioksidansi i imaju mnogo povoljnih utjecaja na ljudsko zdravlje, kao npr. olakšavanje simptoma menopauze, zaštitu zdravlja prostate, bolje zdravlje kostiju, zaštitu srca i smanjenje rizika od raka.

S obzirom da sojino mlijeko sadrži samo šestinu količine kalcija sadržane u kravljem mlijeku, konzumno se sojino mlijeko obogaćuje kalcijem do odgovarajuće količine. Određene studije su pokazale da ljudski organizam apsorbira 75 % više kalcija iz sojinog mlijeka nego iz kravljeg.

Što se tiče proteinskog sastava sojinog mlijeka, ono sadrži gotovo sve esencijalne aminokiseline potrebne za zdravu prehranu čovjeka. Ono što nedostaje proteinima sojinog mlijeka su aminokiseline koje sadrže sumpor (metionin, cistein). Ipak sadrži povećane količine arginina, alanina, glicina i asparaginske kiseline. Arginin usporava rast tumorskih stanica jačanjem imunološkog sustava, alanin pomaže metabolizmu šećera, asparaginska kiselina povećava izdržljivost organizma i kao antioksidant ima vitalnu ulogu u metabolizmu, a glicin je neophodan za održavanje funkcija mozga i živčanog sustava te za proizvodnju energije u mišićima.

Koristiti ga možete, kao i kravlje mlijeko, za pripremu raznih shakeova te od njega možete pripremiti tofu (sir od soje).

Objavljeno 19.01.2010.