Joga je, ako je gledamo iz vježbačkog, a ne iz šireg filozofskog aspekta, tehnika vježbanja koja cjelovito pristupa tijelu, umu i duhu i koja se prakticira kroz tjelovježbu, tehnike disanja, meditaciju, prehranu i općenito duhovni stil života. Joga ima potvrđeno niz pozitivnih učinaka na zdravlje, pa tako ova vještina doprinosi fleksibilnosti i snazi mišića corea te smanjenju bolova u leđima, a ima pozitivne učinke i na smanjenje viška kilograma i poboljšanje općeg stanja organizma.

No, kao i u drugim tehnikama i vrstama vježbanja, i oko joge se često širi niz krivih koncepcija, shvaćanja i mitova, a neke od njih potiču i sami učitelji joge.

Donosimo neke od njih:

1. Joga izgrađuje izdužene i vretenaste mišiće

Izduženi i vretenasti mišići nisu rezultat vrste aktivnosti koja se provodi već prvenstveno, generike i malo je mogućnosti da se na izgled mišića utječe odabirom vrste aktivnosti koja se provodi. Naime, mnogi se odlučuju za jogu (ili primjerice pilates) jer mnogi učitelji na ovaj način reklamiraju ove vrste fizičke aktivnosti.

Pozitivni učinci koje joga osigurava su poboljšanje fleksibilnosti i snage, poboljšanje kontrole i dubine disanja, postizanje bolje opuštenosti u stanju odmora te poboljšanje koordinacije i balansa, ali NE i duže i izduženije mišiće.

Naime, mišići imaju svoja hvatišta, mjesta gdje počinju i gdje završavaju, a na oba mjesta, mišić je tetivom spojen na kost. Dakle, radi se o fiksiranim mjestima koja određuju dužinu mišića te je ona nepromjenjiva bez obzira kojom se fizičkom aktivnošću pojedinac bavi. Mehanički faktori (omjer kolagena i elastina u vezivnim tkivima) te sposobnost regeneracije (ovisna o hormonalnom sustavu i imunitetu) također utječu na izgled mišića i njihovu dužinu i kvalitetu.

Primjerice, istezanje povećava opseg pokreta, ali nema dokaza da istezanje izdužuje mišiće. Dodatno, potvrđeno je da istezanje pozitivno utječe na živčani sustav. Studija objavljena u Journal of the American Physical Therapy Association, istezanje mijenja percepciju i toleranciju na senzacije koje istezanje pobuđuje. Pojednostavljeno, istezanje smanjuje percepciju prijetnje od strane mozga i živčanog sustava te tako povećava "toleranciju na istezanje". Tijelo omogućava da se više istegnete, šaljući mozgu kasnije nego prije poruku: "opasnost, previše se istežemo!", čime se naknadno aktiviraju i zaštitni mehanizmi u mišićima.

Dakle, ako uzmemo u obzir sve rečeno, mišić ne možemo učiniti duljim, ali svakako možemo jačim, a samim time će mišić postati i izraženiji, a masnoće će biti manje. No, jedini način da se mišić ojača jest progresivno povećanje opterećenja koje se na njega vrši.

2. Joga je potpuno sigurna i ne možete se ozlijediti

Nažalost, nema fizičke aktivnosti koja ne može biti krivac za ozljedu. No, jasno je samo da i ako svaki dan, redovno, sjedite određenu količinu vremena ine mičete se, to može izazvati ozljede.

Joga može biti krivac za niz ozljeda, baš kao i u bilo kojoj drugoj aktivnosti. Ozljede koje su moguće idu od ozljeda diskova, zglobova, istegnuća mišića i slično. Također, tetive, ligamenti i hijalinska hrskavica mogu od izometričkih aktivnosti i pretjeranog istezanja biti deformirane, a to se u jogi može dogoditi od predugog držanja pojedinih položaja.

Stoga, kako bi se izbjegle ozljede i smanjio rizik, polaznicima satova joge, kao i svim drugim vježbačima, savjetujemo da slušaju svoje tijelo. Važno je prepoznati i naučiti razliku između boli i napora. Naime, napor je rezultat aktivnosti, dok bol može biti temelj nastanka ozljede. Stoga, joga može biti opasna i krivac za ozljede jednako kao i druge fizičke aktivnosti, pogotovo ako se provodi na nepravilan način i ne uzimajući u obzir pojedinačne specifičnosti svakog vježbača.

3. Položaj Lotusa (Padmasana) idealan je za meditaciju

Položaj Lotusa (Padmasana) zahtijeva ekstremnu eksternu rotaciju zgloba kuka što je mnogim zapadnjacima neizvedivo. Ako u kuku nema tolikog opsega pokreta i mobilnosti, a silom pokušavate stopalo podići na natkoljenicu suprotne noge, ono što će zacijelo patiti jest - koljeno. Dakle, postizanjem ovog položaja zacijelo se neće doći u položaj savršen za meditaciju.

Naime, idealna pozicija i postura za meditaciju je ona u kojoj je postignut balans opuštenosti i napora, te u kojoj se može opušteno disati te u kojoj se može ostati dovoljno dugo, koliko traje meditacija. Za položaj u kojem se radi meditacija je bitno da se osoba osjeća ugodno te da nema bolova u niti jednom zglobu, mišiću ili drugoj strukturi.

4. Joga je jedina i dovoljna tjelesna aktivnost koju trebate

Ovo bi bilo točno samo u jednom slučaju: kada je jedino što kroz dan radite bilo vježbanje joge. Naime, naše tijelo je sposobno učiniti ono za što ga mi pripremimo. Dakle, prakticiranje joge ne priprema tijelo i ne potiče muskularne adaptacije za podizanje tereta, trčanje, skokove u zrak, bacanja i slične obrasce kretanja koje svakodnevno izvodimo, u svakodnevnim aktivnostima poput nošenja vrećica iz trgovina, trčanje preko semafora, penjane po stepenicama, bacanje smeća i slično.

Pored ovoga, joga doslovno ograničava na kretnje unutar površine naše joga podloge, što često ne pokriva zahtjeva svih trodimenzionalnih kretnji koje se obavljaju u svakodnevnim aktivnostima.

Dakle, joga je izvrstan dodatak svim drugim vrstama fizičke aktivnosti, ali se ne savjetuje da ona bude jedina aktivnost kojom se bavite. Imajte na umu prednosti i nedostatke koje joga ima, baš kao i druge aktivnosti, i uvrstite je s drugim raznovrsnim aktivnostima u svoj tjedni raspored aktivnosti, a s ciljem poboljšanja vlastitih specifičnih sposobnosti i realizacije zacrtanih fitness ciljeva.

Objavljeno 05.12.2016.