Crohnova bolest (kronova bolest) je upalna bolest koja može pogoditi bilo koji dio probavnog trakta, no najčešće pogađa tanko i debelo crijevo. Iako uzroci nastanka Crohnove bolesti nisu poznati te bolest nije nasljedna, genetska predispozicija ima određenu ulogu u većoj ili manjoj podložnosti nastanku ove bolesti. Ne radi se o zaraznoj bolesti, a lijeka još uvijek nema, no postoje različite vrste terapije i načina prehrane kojima se mogu smanjiti simptomi ove bolesti.

Prema dostupnim podacima, od Crohnove bolesti u Hrvatskoj boluje oko 2500 ljudi, dok se na razini Europe procjenjuje da postoji 1,4 milijuna oboljelih. Bolest češće pogađa žene nego muškarce, pušače umjesto nepušača, najugroženiji su u dobi između 10 i 40 godina.

Što je Crohnova bolest?

Crohnova bolest je kronična upala koja uzrokuje naticanje i zadebljanja stijenke crijeva ili nekog drugog dijela probavnog trakta, a prostire se često na veći dio crijeva (rijetko se upali samo par centimetara crijeva). Zadebljanje upaljene stijenke crijeva može rezultirati suženjem crijeva (stenozom) što uzrokuje izraženu bol i proljev.

U slučajevima kada je upala zahvatila debelo crijevo ili rektum proljev može biti popraćen i krvarenjima. Ukoliko je tanko crijevo zahvaćeno i suženo, može doći do opstrukcije te je prolaz stolice kroz crijevo otežan. Ova pojava može uzrokovati zatvor ili u slučaju kad se tanko crijevo iznad opstrukcije napuni tekućinom i zrakom može kod oboljelog izazvati mučninu i povraćanje.

Vrlo je čest slučaj da oboljeli od Crohnove bolesti gube na kilaži jer bolest prati gubitak apetita, a oboljeli često nevoljko jedu od straha da će im se intenzivirati bol ili proljevi. Osim toga, gubitak težine može biti neposredan učinak trajne upale ili rezultat nemogućnosti tijela da apsorbira hranjive sastojke u slučajevima kad je velik dio tankog crijeva jako upaljen jer je upravo ono organ u kojem se odvija apsorpcija hrane.

Budući da liječenje Crohnove bolesti još uvijek nije moguće, oboljeli se tretiraju lijekovima za umanjivanje upalnih staja te antibioticima koji liječe bakterijske infekcije izazvane Crohnovom bolešću.

Prehrana oboljelih od Crohnove bolesti

Nažalost, ne postoji jedinstveni plan prehrane koji bi pomogao oboljelima od Crohnove bolesti da umanje simptome bolesti i upalne procese. Oboljeli moraju prehranu prilagoditi stanju bolesti te hranom pomoći organizmu u smanjenju simptoma oboljenja.

U početnim fazama upale, liječnici oboljelima propisuju posebne tekuće dijete koje organizam opskrbljuju svim nutrijentima, a u nekim slučajevima dijeta se daje kroz sondu koja kroz nos dolazi do želuca. Po popravku simptoma bolesti, uvodi se jedna po jedna kruta namirnica, kako bi se organizam privikao na hranu, ali i pronašla namirnica koja pojačava simptome.

Ovisno o pojedincu, ponekad postoje slučajevi kad bolesnicima pomaže smanjeno unošenje vlakana ili izbacivanje iz prehrane određenih pšeničnih i mliječnih proizvoda. U slučajevima kada je crijevo suženo na jednom ili više mjesta oboljelom se ne preporuča konzumacija teško probavljive hrane poput žilavog mesa, orašastih plodova i sjemenki, vlaknastog povrća, sirovih naranči i ostale hrane koja se ne može dobro sažvakati nego se guta u komadićima.

Dodaci prehrani bit će ponekad potrebni kako bi nadomjestili nedostatak vitamina i minerala uzrokovan slabim apetitom, slabom prehranom, malapsorpcijom kao posljedicom bolesti ili proljevima, ali se o njima treba posavjetovati s liječnikom.

Stručnjaci ističu da je najbitnije da svaki oboljeli od ove bolesti prepozna namirnice koje uzrokuju pogoršanje stanja bolesti te da ih izbjegava, posebno tijekom vrhunaca upalnih procesa. Ukoliko se izbjegavaju te namirnice simptomi poput plinova, nadutost, abdominalne boli, grčeva i proljeva mogu biti znatno podnošljiviji.

Izbjegavanje "okidača"

Među najčešćim "okidačima", odnosno namirnicama koje pogoršavaju simptome Crohnove bolesti nalaze se:

• Alkohol
• Majoneza, margarin, biljna ulja
• Napitci s visokim udjelom šećera
• Kava, čaj, čokolada
• Mliječni proizvodi
• Hrana pržena u dubokoj masti
• Hrana s visokim udjelom vlakana
• Hrana koja izaziva plinove (leća, grah, kupus, brokula, luk)
• Orašasti plodovi i maslaci od njih
• Sirovo voće i povrće
• Crveno meso
• Začinjena hrana
• Punozrnate žitarice

Kod onih pojedinaca koji nemaju namirnice koje dodatno otežavaju simptome bolesti, preporučuje se prehrana s kalorijski visokovrijednim namirnicama koje obiluju proteinima. Također, bitno je jesti 3 glavna obroka i 2-3 međuobroka. Na taj način organizam će kontinuirano biti opskrbljen nutrijentima i proteinima potrebnima za održavanje težine i borbu s bolešću.

Brojne studije potvrđuju pozitivne učinke zdravih masti, među kojima se ističu riblje ulje i laneno ulje, u tretiranju upalnih procesa. Upravo stoga, liječnici oboljelima od Crohnove bolesti savjetuju pojačan unos hrane bogate ovim mastima ili dodataka prehrani na bazi omega-3 masnih kiselina.

Premda se Crohnova bolest ne može izliječiti kirurškim zahvatom, njemu se pribjegava kada dođe do djelomične ili potpune neprohodnosti crijeva. Kirurški zahvat može biti potreban i kod komplikacija, poput opstrukcija, fistula i/ili apscesa, ili ako liječenje lijekovima nije dovelo do nikakvog poboljšanja.

Crohnovu bolest se rijetko liječi kirurški jer često operirano mjesto postaje pozicija razvoja novih upalnih procesa i komplikacija pa se podliježe liječenju klasičnim lijekovima te prilagođenom prehranom i alternativnim pristupima liječenju.

Objavljeno 31.01.2023.