Kardiovaskularni sustav je sustav organa u ljudskom organizmu koji prenosi tvari iz i u stanice, pomaže u regulaciji tjelesne temperature te sudjeluje u održavanju homeostaze (optimalne pH vrijednosti organizma).

Dijelovi kardiovaskularnog sustava su srce, krv i krvne žile, među kojima su najvažnije arterije i vene. Arterije odnose krv iz srca, dok vene dopremaju krv prema srcu. Uz njih, postoje i arteriole, venule i kapilare.

Bolesti kardiovaskularnog sustava prvi su uzrok smrtnosti u svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti uzrok su smrti 17,3 milijuna ljudi na razini svijeta, odnosno 30% ukupne smrtnosti, a na razini Europe odgovorne su za 47% svih smrti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj su također vodeći uzrok smrti s udjelom od 48,3% u ukupnom mortalitetu. Uzrok su smrti u 54,5% umrlih žena i 42,1% umrlih muškaraca.

Funkcija vena

Među bolestima srca i krvožilnog sustava ubrajaju se i poremećaji venskog i limfnog sustava, a u koje spadaju i proširene ili varikozne vene.

Vene vraćaju krv prema srcu iz svih organa ljudskoga tijela. Glavni poremećaji koji se mogu dogoditi u venama su upale, ugrušci i poremećaji koji dovode do proširenih i varikoznih vena. Proširene vene su one vene koje imaju nefunkcionalne odnosno oštećene venske zaliske, što dovodi do povratnog tijeka krvi u venama - venskog refluksa. Uz oštećenje venskih zalistaka, proširene vene mogu biti i začepljene, najčešće venskim trombom.

Čovjek u nogama ima dvije skupine vena: površinske vene, koje se nalaze u masnom tkivu ispod kože, i duboke vene, koje se nalaze u mišićima, a ove dvije vrste vena su međusobno povezane kratkim venama.

Tlak u venama ima zadatak pumpati i gurati krv prema srcu, što je osobito teško ako osoba puno stoji uspravno. U ovoj funkciji glavni zadatak obavljaju duboke vene koji se nalaze između mišića koji vrše pritisak na vene pri svako kontrakciji. Upravo mišićna kontrakcija pomaže venama da gura krv prema gore, odnosno - srcu.

Da bi se krv mogla kretati samo u pravom smjeru, unutar vena postoje zalisci koji se, u slučaju da krv krene u suprotnom smjeru, zatvore i onemoguće to. Kod proširenih vena zbog njihovog širenja, dolazi do razdvajanja zalistaka, a vene brzo pune kad osoba stoji, te se prošire još više. To proširenje katkada zahvaća i kratke vene koje normalno dopuštaju protok samo iz površinskog u duboki venski sustav. Ako zalisci prestanu obavljati svoju funkciju, povezujućim venama krv se vraća u površinske vene svaki put kad mišići stisnu duboke vene. Ovaj poremećaj ima za posljedicu daljnje napinjanje i širenje površinskih vena.

Iako se ne zna točan uzrok nastanka proširenih vena, sumnja se da se radi o oslabljenim stijenkama površinskih vena, što je često nasljedna osobina. Slabe stijenke dovode do gubitka elasticiteta u venama, pa se vene od napinjanja produljuju i šire. Zbog toga vene počinju imati vijugav izgled te izbijaju potkožno i nadižu kožu. Osim estetskog problema, varikozna vene su bolne te izazivaju osjećaj umora u nogama.

Liječenje varikoznih vena

Za varikozne vene nema lijeka, ali postoje načini ublažavanja simptoma i olakšavanja života s ovom bolešću. Osobama se savjetuje podizanje nogu tijekom ležanja te dizanje nogu na drugu stolicu tijekom sjedenja. Drugi način ublažavanja simptoma su elastične čarape koje pritišću vene i sprječavaju napinjanje i ozljede.

Liječnička intervencija u slučaju proširenih vena se odnosi na kirurško uklanjanje što većeg broja varikoznih vena. Budući da se ovim zahvatom uklanjaju površinske vene koje imaju manju ulogu u guranju krvi od dubokih vena, zahvatom se ne remeti cirkulacija te duboke vene i dalje uredno funkcioniraju. Nedostatak ove vrste terapije jest činjenica da kirurško liječenje ne smanjuje sklonost nastanka novih varikoznih vena.

Druga vrsta terapije varikoznih vena jest injekciona terapija kojom se vene začepljuju te kroz njih više nema krvotoka. U venu se daje injekcija otopine koja oštećuje venu i uzrokuje trombozu. Za ovaj postupak se liječnici najčešće odlučuju nakon kirurškog liječenja ili u slučajevima kad je pacijentu bitno samo estetsko poboljšanje izgleda nogu.

Varikozne vene i fitness

Liječnici ističu da je u prevenciji razvoja proširenih vena, posebno kod osoba koje imaju ovu bolest u obitelji, preporučljivo provoditi zdrav način prehrane, redovito vježbati te raditi umjerene treninge snage.

Hodanje je jedna od aktivnosti koja je na vrhu ljestvice preporuka za osobe s proširenim venama. Radi se o aktivnosti niskog intenziteta koja isteže i jača listove te pomaže krvotoku u tom području. Također, bicikl i orbitrek su dobre aktivnosti, dok se trčanje ne preporučuje zbog negativnog utjecaja na zglobove.

Prije svakog treninga bitno je dobro se istegnuti i zagrijati kako bi se, primarno, mišiće nogu pripremilo na intenzivniju aktivnost. Jednostavno zagrijavanje povećava srčane otkucaje što povećava udio kisika u krvi koja putuje krvotokom oko mišića.

Prije treninga snage, preporučuje se 10-20 minuta umjerene kardio aktivnosti kako bi se ubrzala cirkulacija i smanjila opasnost od stvaranja nabreklina u venama tijekom treninga snage.

Tijekom treninga snage, sve vježbe koje se izvode u stojećem položaju, a posebno one za noge, treba promijeniti u sjedeće ili ležeće. Vježbe se rade težinama koje ne dovode do mišićnog otkaza. Tako se sprječava dodatno širenje vena i otvaranje zalistaka.

Kod podizanja težina, mnogi često refleksno zadrže dah što izaziva značajan porast krvnog tlaka, stoga je ovo iznimno bitno izbjeći kako bi se spriječio rast tlaka. Tijekom podizanja tereta izdišite, a kod spuštanja udišite. Kod dubokog i pravilnog disanja, kretanje abdomena pomaže krvotoku što smanjuje pritisak u venama.

Nakon treninga snage, preporučuje se 10 minuta laganog hodanja kako bi se cirkulacija umjereno brzo vratila na normalan ritam. Na kraju je potrebno odraditi jednostavno istezanje.

Nakon treninga je dobro biti u položaju u kojem su noge na podignutoj poziciji te je dobro staviti elastične čarape. Podignute noge omogućavaju regulaciju cirkulacije, a čarape onemogućavaju širenje krvnih žila.

Osobe s proširenim venama trebaju izbjegavati ove aktivnosti i vježbe:

• klasične trbušnjake (sit ups)
• sklopke
• iskorake
• produžene (dugotrajne) abdominalne izdržaje (jogu)

Objavljeno 17.11.2015.