Ako ste nekad tijekom trčanja osjetili oštru bol u potkoljenici koja vas je možda i natjerala da prestanete s aktivnošću, onda ste se susreli s upalom pokosnice, čestom ozljedom trkača koja ponekad može predstavljati i ozbiljniji problem od trenutne boli. Upala pokosnice općeprihvaćeni je naziv za medijalni tibijalni stres sindrom, a predstavlja najčešći oblik ovakvog upalnog procesa.

Pokosnica ili periost sloj je vezivnog tkiva koji obavija sve kosti u ljudskom tijelu. Njena funkcija je najizraženija tijekom rasta kostiju, ali i kod prijeloma, jer sadrži osteoblaste, stanice koje izgrađuju kost. Većina kosti u ljudskom tijelu zaštićena je mišićima i masnim tkivom, no neke od njih nalaze se odmah ispod kože, što ih čini osjetljivijima za nastanak upale pokosnice: prednja strana potkoljenice, koljena, laktovi, gležnjevi i zapešća.
Upala pokosnice – kako nastaje?

Upala pokosnice rezultat je sindroma prenaprezanja, do kojega dolazi tijekom dovoljno dugog i dovoljno snažnog podražaja na upaljeno područje. Kod rekreativnih i sportskih aktivnosti upala pokosnice najčešće se javlja u području potkoljenice, i u većini slučajeva kada vam netko kaže da ga boli pokosnica, govori o području potkoljenice. Do upale dolazi prilikom trčanja ili skakanja zbog prevelike sile koja djeluje na područje na kojem nastaje upala.

Rijetko nastaje kao akutna ozljeda, već do nje dolazi zbog prekomjernih ponavljanja iste aktivnosti. Loša tehnika trčanja ili skokova, neadekvatna obuća, tvrd teren (beton ili asfalt) faktori su koji također doprinose nastanku upale. Kod djece pojava spuštenih stopala može dovesti do pojave upale pokosnice. Nogometaši, atletičari, rukometaši i košarkaši najčešće su pogođeni zbog same prirode sporta kojim se bave.

Prepoznaj!

U ranoj fazi razvoja upalu pokosnice karakteriziraju oštra bol u donjem i srednjem dijelu potkoljenice, koja se javlja na početku treninga, tijekom treninga bol nestaje, ali se ponovno javlja prestankom tjelesne aktivnosti, dok u kasnijim fazama, kada se upala razvila, bol traje tijekom cijele aktivnosti. Kod težih stanja bol se javlja i prilikom hodanja, stajanja i drugih svakodnevnih aktivnosti. Osim boli na upaljenom području može doći do nastanka otekline te pojačanog osjećaja topline.

Spriječi!

Do upale pokosnice može doći kod bilo koga, ali uz dobru pripremu moguće ju je izbjeći. Istraživanja su pokazala koji faktori doprinose nastanku upale pokosnice: spušteno stopalo, mišićni disbalansi, anatomski i biomehanički faktori, tehnika trčanja i skakanja, trenažno opterećenje, povijest ozljeda, prekomjerna težina, smanjena gustoća kostiju, teren, obuća, kao i kombinacija nekih od navedenih faktora.

Isplanirati trening u skladu s mogućnostima pojedinca, odnosno trenutnim stanjem njegova tijela temelj je svega, jer prevelika trenažna opterećenja mogu uzrokovati niz ozljeda i upalnih procesa. Prije početka tjelesne aktivnosti bitno je pripremiti tijelo za aktivnost koja nas čeka, tako da zagrijavanje koje će naglasak staviti na donje ekstremitete priprema mišiće, tetive i zglobove za napor koji slijedi, a nakon treninga istegnuti mišiće kako bi se potaknuo proces oporavka.

Odmor je također bitna stavka u procesu oporavka – tijelu je potreban kvalitetan san i odmor kako bi spriječilo razvoj kroničnih upalnih stanja. Uz sam trening bitno je imati i kvalitetnu obuću koja će doprinijeti stabilnosti stopala prilikom trčanja i apsorbirati udarac i time smanjiti neželjeni pretjerani prijenos sile na mišiće. Odabir terena na kojem se izvodi trening također ima važnu ulogu u sprječavanju nastanka upale pokosnice. Tvrdi tereni poput betona i asfalta mogu doprinijeti nastanku upale, pa je uvijek bolja opcija izabrati travnatu ili zemljanu podlogu za trčanje.

Liječi!

Ako je došlo do nastanka upale pokosnice, bol koja se javlja tijekom aktivnosti često može tu aktivnost i zaustaviti jer je poprilično neugodna i otežava normalno izvođenje zadataka. Iako često ne predstavlja ozbiljan zdravstveni problem, upala pokosnice može onemogućiti osobu u treningu tijekom perioda oporavka. Upala može trajati 3-4 tjedna, u kojima naglasak treba biti na odmoru, odnosno prestanku aktivnosti koja potiče daljnji razvoj upale.

U akutnom obliku najučinkovitija je primjena leda koji smanjuje osjećaj boli i upale, a u periodu mirovanja treba uključiti vježbe istezanja mišića donjih ekstremiteta, najviše mišića stražnje strane potkoljenice i stopala jer se ti mišiće poglavito vežu na području potkoljenice na kojem najčešće dolazi do pojave upale pokosnice. Iako nema znanstveno potvrđenih činjenica u pozitivnom utjecaju, kod težih stanja često se preporučuje laserska terapija, masaža ili cupping.

Iako se javlja najčešće u području potkoljenice, upala pokosnice može se pojaviti i na drugim područjima. Kod određenih zanimanja, kao što su građevinski radnik, može se pojaviti zbog opetovane radnje koja dovodi do stvaranja sile koja djeluje na hvatište mišića na kosti te se s vremenom mogu pojaviti otekline i bolovi na tom području. Kod dugotrajnih neliječenih upalnih procesa može doći do zadebljanja na upaljenom području i nastanka tvrdog koštanog tkiva koje se može ukloniti kirurškim zahvatom, iako za to većinom nema potrebe, osim ako smeta pri normalnom funkcioniranju zglobnih tijela.

Reference

• Monaro, P. (2015). 'Shin Splints' – Medial Tibial Stress Syndrom: A review of the literature. Preuzeto sa stanice: https://www.researchgate.net/publication/278786039_'Shin_Splints'_-_Medial_Tibial_Stress_Syndrome_A_Review_of_the_Literature
• Winters, M. (2017). Medial Tibial Stress Syndrome: Diagnosis, Treatment and Outcome Assessment. Preuzeto sa stranice: https://www.sportengeneeskunde.nl/files/Artikelen/Proefschriften/Proefschrift_Marinus_Winters.pdf
• Periosteum. Dostupno na: Britannica. Pristupljeno 01.02.2021. 
• Galbraith RM, Lavallee ME. Medial tibial stress syndrome: conservative treatment options. Curr Rev Musculoskelet Med. 2009 Oct 7;2(3):127-33. doi: 10.1007/s12178-009-9055-6. PMID: 19809896; PMCID: PMC2848339.

Objavljeno 02.02.2021.