Umjesto panike, u borbi protiv koronavirusa treba slijediti preporuke i savjete nadležnih institucija (nacionalnog Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske) te savjete stručnjaka iz područja medicine. Naime, u moru informacija koje sada kolaju o koronavirusu jako je puno dezinformacija koje ljude navode na krive zaključke, ali i dodatno pojačavaju paniku.

U želji da svojim čitateljima donesemo odgovore na niz pitanja koja mnogi imaju vezano uz COVID-19, kontaktirali smo Ivanu Matković Leko, znanstvenicu na prestižnom njujorškom Sveučilištu Columbia. Matković Leko se trenutno bavi istraživanjem pulmonarne fibroze, nemilosrdne kronične bolesti koju karakteriziraju stvaranje ožiljaka i zadebljanja na plućnom tkivu.

U nastavku pročitajte pitanja vezana uz koronavirus i odgovore naše znanstvenice:

Ako osoba nema simptome, a zaražena je, može li zarazu prenijeti na drugu osobu?

Apsolutno! Upravo to je najveći problem s koronavirusom. Koronavirus prenose i osobe koje su zaražene, a nemaju nikakve simptome (asimptomatski bolesnici) ili imaju blage simptome. Štoviše, smatra se da su ljudi bez simptoma najzarazniji.

Broj kopija virusnih čestica (viral load) je u njima često viši nego u pacijenata koji imaju vidljive simptome. Također, otkriveno je i da je virusni genetički materijal  bio prisutan i nakon nekoliko tjedana kod pacijenata koji su se izliječili od COVID-19.

Postoji li neki drugi način širenja virusa osim kašljanjem i kihanjem?

Smatra se da se koronavirus širi uglavnom od osobe do osobe. To se može dogoditi između ljudi koji su u bliskom međusobnom kontaktu. Kapljice koje nastaju kad zaražena osoba kašlje ili kihne mogu završiti u ustima ili nosu ljudi koji su u blizini ili ih mogu udahnuti u pluća.

Osim toga, koronavirus se može širiti kontaktom sa zaraženim površinama ili predmetima. Primjerice, osoba može dobiti COVID-19 dodirom površine ili predmeta na kojem je virus, a zatim dodirivanjem vlastitih usta, nosa ili očiju.

Ako je prvi simptom kašalj, koliko nakon njega se pojavljuje temperatura?

S obzirom da je koronavirus tek novootkriven, period inkubacije (vrijeme od zaraze virusom do pojave prvih simptoma) još nije 100% potvrđen. Prema trenutnim informacijama, prvi simptomi se mogu pojaviti od 3. dana nakon zaraze pa sve do 14. dana. (Upravo zato se i preporučuje karantena od 14 dana). Najnovije znanstvene publikacije navode da je prosječno vrijeme pojave simptoma 5 dana.

Najčešći simptomi su:

• Blago povišena temperatura
• Bolovi u tijelu
• Kašljanje
• Začepljen nos
• Curenje nosa
• Glavobolja

Pravila nema, što znači da neki neće imati nikakve simptome, neki će imati samo neke, a neki sve. Budući da trenutno vlada i obična gripa, a počinje i sezona alergija, treba znati razlikovati simptome ovih bolesti.

Kako razlikovati koronavirus od obične gripe ili prehlade?

Jedini 100%-tni način je testiranje. Naime, COVID-19 ima slične simptome kao i obična gripa. Iako se bez testa ne može sa sigurnošću razlikovati, simptomi COVID-19 često postaju progesivniji i jači nego kod obične gripe.. liječnik će posumnjati na zarazu ako imate:

• Respiratorne probleme
• Nedavno ste putovali u zemlje u kojima je broj zaraženih jako visok (Kina, Italija, Iran…)
• Bili ste izloženi virusu u kontaktu s osobom za koju znate da je zaražena

Ukoliko ste limitirali društvene kontakte, šansa za zarazu je puno manja.

Je li istina da se virus može duže (par sati) zadržati na površinama?

Rezultati istraživanja su pokazali da se koronavirus može zadržati u zraku oko 3 sata. Što se tiče zadržavanja na površinama, pokazalo se da virus može preživjeti do 4 sata na bakru, do 24 sata na kartonu i 2-3 dana na plastici i nehrđajućem čeliku.

Još uvijek se jako malo zna o tome kako različiti uvjeti, poput izlaganja sunčevoj svjetlosti, toplini ili hladnoći, mogu utjecati na vrijeme preživljavanja virusa.

Može li se osoba koja je preboljela zarazu koronavirusom ponovo zaraziti?

Da, osoba koja je u prošlosti imala zarazu koronavirusom može se ponovo zaraziti. U teoriji će većina ljudi koji su bili zaraženi koronavirusom razviti barem kratkotrajni imunitet na ovaj specifični koronavirus. No, i dalje će osoba biti osjetljiva na drugu vrstu ili soj u slučaju da virus mutira, tj. promijeni genetsku sekvencu jer ga naš imunološki sustav tada prepoznaje kao infekciju kakvu nikad prije nije vidio. Jednako je kao i s gripom, možemo je dobiti svake godine te se upravo zbog toga svake godine preporuča opetovano cijepljenje.

Koliko je koronavirus opasan za mlade ljude bez komorbiditeta (pojava dvije ili više bolesti) i u kojem postotku može završiti smrću?

Za mlade ljude brz neki oboljenja, bolesti i stanja rizik je malen. Trenutna smrtnost za dobnu skupinu 15-44 godine iznosi 0,5% (pogreška može biti 0,1-1,3%). Što je osoba starija, postotak je veći.

Je li istina da se širenje virusa ne može zaustaviti te možemo li odgovornim ponašanjem usporiti širenje zaraze?

Istina je da je pandemija proglašena, a broj zaraženih je trenutno nešto preko 200.000 (testiranih i potvrđenih) no stvarni broj je vjerojatno puno veći. Odgovornim ponašanjem se smanjuje rizik od zaraze i rast broja zaraženih:

• Limitirajte socijalne kontakte
• Budite na distanci od drugih na 2 metra od drugih ljudi ako idete van
• Perite ruke sapunom i toplom vodom
• Ne dodirujte usta, oči i nos
• Nemojte biti u blizini ljudi koji se ne osjećaju dobro
• Ostanite kod kuće koliko god je to moguće
• Čistite i dezinficirajte površine koje često koristite

Ima li smisla nositi obične kirurške maske za lice ili je bolje nositi FFP1 i FFP2 maske?

Maske nisu učinkovita zaštita protiv koronavirusa. Masku možete nositi ukoliko imate respiratorne simptome kao što su kašljanje i kihanje, ali ne da biste zaštitili sebe, nego druge. Maska može djelomično zadržati kapljice koje potencijalno sadržavaju virus ako ste zaraženi. U Americi se savjetuje što manja upotreba maski za opću populaciju jer je došlo do situacije da maski nedostaje u bolnicama, gdje su puno potrebnije. Razmislite i o tome.

Što se tiče FFP maski, radi se o razredima maski za prašinu  koje najčešće koriste građevinski radnici na gradilištima kako bi se zaštitili od udisanja štetnih čestica (prašine). Tako FFP1 filtrira oko 80%, a propušta 20%, FFP2 filtrira oko 94%, propušta oko 6%, a FFP3 filtrira oko 98%, a propušta oko 2%. dakle, niti jedna maska ne pruža 100% zaštitu.

Kakve su komplikacije moguće u slučaju dijabetičara tip 1 koji se zaraze koronavirusom?

Ako se dijabetes drži pod kontrolom, rizik od bolesti je približno jednak riziku kao i kod opće, zdrave populacije. U slučaju dijabetičara koji ne upravljaju dobro dijabetesom i doživljavaju fluktuirajuće razine šećera u krvi, obično su izloženi riziku za razvijanje niza komplikacija povezanih s dijabetesom, a posljedično je i sposobnost tijela da se bori protiv infekcije koronavirusom ugrožena.

Ako se dijabetičar susretne s virusnom infekcijom, može doći i do povećanog rizika od DKA (dijabetička ketoacidoza), što obično imaju ljudi s dijabetesom tipa 1. DKA može otežati proces unosa tekućine i poremetiti razine elektrolita, što je važno ukoliko dođe do sepse. Sepsa i septički šok neke su od ozbiljnijih komplikacija koje su imali neki oboljeli od COVID-19.

Koliko je zaraza koronavirusom opasna za mlade ljude s astmom, odnosno problemima respiratornog sustava?

Astma može povećati rizik od obolijevanja od COVID-19. Međutim, možete poduzeti korake za smanjenje rizika, koji vrijede i za sve druge, a koje sam ranije navela.

Osim toga, trebali biste nastaviti uzimati lijekove za astmu kako vam je propisano kako biste držali bolest pod kontrolom. Ako se razbolite, slijedite svoj plan djelovanja protiv astme i nazovite liječnika.

Koliko je koronavirus opasan za dijete s alergijskim opstrukcijskim bronhitisom?

Najugroženija skupina su i dalje stariji ljudi koji imaju sljedeće medicinske probleme:

• Kronični bronhitis
• Emfizem (bolest pluća koja uništava alveole)
• Zastoj srca / srčani udar
• Dijabetes

No, treba imati na umu da prisustvo sljedećih medicinskih stanja može povećati rizik od COVID-19 kod osoba bilo koje životne dobi. To su sljedeće:

• Krvne bolesti poput srpaste anemije i uzimanje sredstava za razrjeđivanje krvi
• Kronična bolest bubrega
• Kronična bolest jetre (ciroza i hepatitis)
• Bilo koje stanje koje oslabljuje imunološki odgovor (karcinom, liječenje karcinoma, transplantacija organa ili koštane srži, imunosupresivi, HIV ili AIDS)
• Trenutna ili nedavna trudnoća (zadnja 2 tjedna trudnoće)
• Dijabetes
• Srčane bolesti (koronarna bolest arterija, urođene bolesti srca i zatajenje)
• Bolesti pluća (astma, kronični bronhitis ili emfizem)
• Neurološke bolesti (epilepsija, cerebralna paraliza, moždani udar)

Generalno, virus uzrokuje respiratorne smetnje pa je već samim time rizik veći ako osoba već ima neku respiratornu bolest. Virus bi tada mogao dodatno pogoršati stanje. Ono što je dosad zabilježeno je da djeca rjeđe imaju teške komplikacije.

Objavljeno 23.03.2020.