Zamislite ovo: U Hrvatskoj čak 44.206 djece u dobi do šest godina ima karijes, što je skoro svako peto dijete!

Karijes je jedna od narasprostranjenijih bolesti na svijetu koja zahvaća pripadnike svih dobnih skupina. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) karijes zahvaća 90% stanovništva bez obzira na spol i dob, a jedina bolest koju se smatra učestalijom je prehlada. Također, WHO procjenjuje da svaka osoba na svijetu u nekom trenutku života ima karijes.

Što je karijes?

Karijes je kronična bolest tijekom koje na zubima nastaju rupe, a glavni uzrok njihovog nastanka su fermentacijski ugljikohidrati i škrob koji u usta dospijevaju preko hrane te tamo reagiraju s bakterijama u zubnim naslagama.

Bolest sporo napreduje, a simptomi se često teško otkrivaju. Karijes se manifestira truljenjem zubnog tkiva (cakline, dentina i korijena zuba).

Tijekom obroka i unosa namirnica, bakterije sa slinom akumuliraju čestice hrane na površini zuba u obliku nakupine koja se zove plak. U slučaju kada se radi o slatkoj i ljepljivoj hrani, ona u interakciji s bakterijama u ustima reagira tako da započne proizvodnja kiseline koja napada caklinu (vanjsku površnu zuba). Kiselina koja nastaje, u doticaju sa zubom, postupno uništava plak i zubnu caklinu stvarajući dugoročno karijes koji uzrokuje propadanje vaših zubi.

Dakle, karijes napada prvo zubnu caklinu, a ako u tom stadiju bolesti ne bude uklonjen, razvojem će značajnije izazvati oštećenje zube, što može rezultirati propadanjem živca i korijena zuba. Stoga, upravo su redovni pregledi stomatologa iznimno bitni da se karijes otkrije u što ranijoj fazi i spriječi ozbiljnije propadanje i uništavanje zuba.

Nakon što karijes napadne zubnu caklinu, njegova sljedeća meta je unutrašnjost zuba i dentin koji postupno uništava. Dentin ili zubna kost je čvrsto avaskularno tkivo koje izgrađuje najveći dio zuba i daje mu oblik.

Najčešći simptomi karijesa su jača osjetljivost zubi na toplo i hladno kao i na slatku hranu.

Može li se spriječiti razvoj karijesa?

U zapadnom svijetu primarni pristup zubnoj higijeni sastoji se od četkanja i čišćenja zuba. Svrha oralne higijene je ukloniti i spriječiti stvaranje plaka ili zubnog biofilma. Iako nema dokaza da zubni konac sprječava propadanje zuba, praksa ga i dalje preporučuje.

Četkica za zube može se koristiti za uklanjanje naslaga na dostupnim površinama, ali ne i između zuba ili unutar jama i pukotina na površinama za žvakanje. Kada se pravilno koristi, zubni konac uklanja naslage s područja koja bi inače mogla razviti proksimalni karijes, ali samo ako dubina sulkusa nije ugrožena. Dodatna pomagala uključuju interdentalne četke, te različite vode za ispiranje usta. Korištenje rotacijskih električnih četkica za zube može smanjiti rizik od plaka i gingivitisa.

Prevencija zubnog karijesa uključuje redovito pranje zubi, prehranu s niskom razinom šećera i male količine fluor. Mnogima se preporučuje četkanje zubi dva puta dnevno i čišćenje zubnim koncem između zuba jednom dnevno. Fluor se može dobiti biti iz vode, soli ili zubne paste među ostalim izvorima.

Ljudi koji jedu više šećera bilježe i više karijesa, a karijes se eksponencijalno povećava s povećanim unosom šećera. Populacije s manjim unosom šećera imaju manje karijesa.

Dakle, tri su faktora koji direktno utječu na razvoj karijesa:

• Prehrana
• Redovna provedba oralne higijene
• Redovni posjet stomatologu

Karijes se može spriječiti redovnim pranjem zuba i brigom o oralnoj higijeni. Kod djece, bitno je brigu o oralnoj higijeni voditi od početka razvoja mliječnih zuba.

Kako se liječi karijes?

Liječenje karijesa ovisi o fazi u kojoj se karijes nalazi te o jačini oštećenja na zahvaćenom zubu. Što se ranije karijes otkrije, to je veća šansa da će zub biti izliječen i spašen o daljnjeg propadanja. Ukoliko se karijes krene liječiti prije faze u kojoj izaziva osjećaj boli, velika je šansa da će biti izliječen i neće biti potreban ozbiljniji tretman.

Liječenje karijesa ovisi o njegovom stupnju razvoja na zahvaćenom zubu:

U početnoj fazi ponekad je dovoljan tretman fluorom. Ako je karijes u početnoj fazi, liječenje fluorom može pomoći u vraćanju zubne cakline i ponekad može oporaviti karijes u vrlo ranim fazama. Profesionalni tretmani fluoridima sadrže više fluorida od količine koja se nalazi u vodi iz slavine, pasti za zube i vodicama za ispiranje usta. Fluor može biti tekući, u obliku gela, pjene ili laka koji se nanosi na zube ili stavlja u malu posudu koja se stavlja preko vaših zuba.

U naprednijoj fazi bolesti, prvi korak kojem se pristupa je odstranjenje karijesa brušenjem te ispunjavanjem nastale šupljine. Kod vrlo dubokih šupljina, u njima se može ostaviti privremeni ispun, u nadi da će se u zub odložiti reparatorni dentin sprječavajući otvaranje pulpe, kad je potrebno liječenje korjenskog kanala.

Ako je karijes tako opsežan da nije ostalo dovoljno dentina koji bi okruživao ispun, stomatolog zamjenjuje nedostajući dentin cementom, amalgamom, kompozitnim ili drugim materijalom. Ponekad se u jedan ili više korijena mora umetnuti držač za zlatnu, srebrnu ili kompozitnu jezgru koja zamjenjuje koronalni dentin. Zbog toga može biti potrebno ispunjavanje korjenskog kanala. Vanjske površine zuba (koje bi inače bile građene od cakline) se potom smanjuju tako da se može postaviti umjetna kruna.

Da izbjegnete komplikacije s karijesom, pazite da u prehrani nemate previše šećera koji ga mogu prouzročiti, redovito perite i čistite zube te obavljajte redovne kontrole kod stomatologa kako biste karijes otkrili na vrijeme i pravovremeno na njega reagirali. 

Objavljeno 19.01.2019.