Posjeti Fitness.com.hr webshop i trgovinu
Više od 3000 zadovoljnih kupaca svaki mjesec svoje proizvode kupuje u:
Fitness.com.hr trgovini u Zagrebu (Vrbani)
Pogledaj i ti najveću ponudu fitness opreme, sprava za vježbanje te dodataka prehrani na jednom mjestu!
BEST BUY ponuda
Najpopularniji komplet utega i šipki za vježbanje kod kuće. Pogodan za izvođenje više od 100 vježbi. Zaliha je ograničena!
Pisali smo nedavno o studiji objavljenoj u Annals of Internal Medicine koja je potvrdila da previše sjedenja značajno povećava rizik od smrti, čak i kod osoba koje redovito vježbaju. Studija je potvrdila da i ukupno vrijeme sjedenja u danu i trajanje pojedinih epizoda sjedenja utječu na povećanje rizika od smrti.
Nadalje, poznato je da su kronične bolesti primarni uzrok smrti u svijetu te se smatra da na njih otpada oko 70% smrtnih slučajeva. Među kronične bolesti koje u visokom postotku završavaju smrtnim slučajem ubrajaju se kardiovaskularne bolesti, dijabetes i karcinomi.
Sjedilački način života (svakodnevno sjedenje u dužem trajanju bez pauze) i životni stil koji ne uključuje redovnu tjelesnu aktivnost niti brigu o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani primarni su razlozi rapidnog razvoja kroničnih bolesti.
No, mnoge je kronične bolesti moguće prevenirati i održavati pod kontrolom u slučajevima ranog otkrivanja, liječenja i promjena životnog stila uključivanje redovne fizičke aktivnosti i zdravih prehrambenih navika u svakodnevnu rutinu. Hoyert i sur. ističu da je gotovo 80% svih smrtnih slučajeva kao posljedica kardiovaskularnih bolesti i karcinoma moglo biti prevenirano da su oboljeli slijedili zdraviji životni stil.
Opasnost od sjedenja
Rizik od prekomjernog sjedenja je jako velik. Naime, osobe koje previše sati u danu provode sjedeći imaju povećani rizik od pretilosti, bolesti srca, dijabetesa i raka.
Prema istraživanju koje su proveli Padel i sur. muškarci koji sjede više od šest sati dnevno imaju 18% veću vjerojatnost da će umrijeti od kronične bolesti u odnosu na muškarce koji sjede tri sata dnevno. Žene koje sjede više od šest sati dnevno imaju 37% veću vjerojatnost da umru u odnosu na žene koje sjede tri sata dnevno. Dakle, opasnosti od sjedećeg života su stvarne i ne treba ih ignorirati.
Fizička neaktivnost jedan je od primarnih uzroka mišićne disfunkcije, a studije potvrđuju da su bolovi u mišićima češći nego prije 40 godina. Uređaji i tehnologija za uštedu vremena poput automobila i računala zamijenili su potrebu za fizičkim naporom, ali i smanjili količinu kretanja u danu. Zbog nedostatka kretanja ljudsko tijelo postaje slabije i osjetljivije na ozljede.
Nedostatak tjelesne aktivnosti i povećano vrijeme sjedenja mogu dovesti do boli u donjem dijelu leđa i drugih mišićno-koštanih ozljeda kao što su bolovi u ramenima i vratu. Čak 80% odraslih osoba bilježi bolove u donjem dijelu leđa u nekom trenutku u životu. Najčešće se ova bol javlja kod osoba koje sjede u uredima, pogotovo kod onih koji sjede po tri i više sati u komadu.
Naime, dugotrajno sjedenje negativno utječe na posturu, odnosno držanje tijela. Osobe koje dugo sjede, posebno pred računalima ili iza upravljača vozila, često naginju tijelo prema naprijed. Glava je isturena prema naprijed i ramena su pognuta pri čemu se veliki stres stvara na vrat i ramena što vodi do učestalih bolova u vratu, ramenima i glavoboljama.
Jednostavna rješenja
Dakle, jasno je da sjedilački način života povećava rizik od razvoja kroničnih bolesti te bolova u mišićima i zglobovima. Nasuprot tome, već i mala količina redovne fizičke aktivnosti donosi brojne zdravstvene benefite.
Naime, tjelesna aktivnost smanjuje rizik od kroničnih bolesti, smanjuje bolove u mišićima, održava zdravu tjelesnu težinu, potiče jake mišiće i kosti te poboljšava raspoloženje. Liječnici savjetuju barem 150 minuta brzoga hodanja tjedno za poboljšanje ukupnog zdravlja i kondicije te smanjenje rizika od niza bolesti.
Evo jednostavnih načina kako da u svakodnevicu uključite više aktivnosti i pomognete smanjiti negativne učinke sjedenja na vaše zdravlje:
- Parkirajte auto na najudaljenijem mjestu na parkingu pa prošećite do svojeg odredišta nešto duže nego inače.
- Uzmite česte pauze u radu. Narem jednom u sat vremena prošećite do aparata za vodu, prozora ili kolega i protegnite noge.
- Ukoliko dio posla možete odraditi stojeći, učinite tako. Stajanje troši gotovo dvostruko više kalorija od sjedenja.
- Hodajte dok pričate na telefon. Na taj ćete način nesvjesno napraviti puno koraka i potrošiti više kalorija.
- Umjesto lifta ili pokretnih stepenica, hodajte stepenicama.
- Umjesto slanja e-maila ili chata kolegama, prošećite do njihovog ureda i razgovarajte uživo.
- Tijekom pauze za ručak dio vremena odvojite za hodanje. Pokušajte u danu napraviti barem 5000 koraka, a šetnja za ručak će vam u tome itekako pomoći.
- Ako gledate film ili seriju, tijekom reklama ustanite, napravite par čučnjeva, sklekova ili se barem protegnite.
- Ako imate psa, pokušajte za svaku šetnju odvojiti barem 30 minuta i hodajte sa svojim ljubimcem. Bit će vam zahvalan i pas i vaše zdravlje.
- Igrajte se s djecom. Za lijep dan izvedite djecu u park i igrajte se s njima. Ako vam vrijeme to ne dopušta, igrajte se u stanu društvenih igara koje zahtijevaju fizičku aktivnost.
- Pospremite kuću. Iako ovo mnogima nije omiljeno kretanje, ali pranje prozora, usisavanje ili brisanje prašine su također kretnje koje doprinose vašoj ukupnoj dnevnoj aktivnosti.
Vjerojatno niste ni svjesni koliko sati u danu provedete sjedeći: dok jedete doručak, putujete na posao, sjedite u uredu, putujete kući, sjedite na kavi s prijateljima gledate televizor… Pokušajte samo u jednom danu izračunati koliko ste sjedili i sigurni smo da ćete se neugodno iznenaditi!
Reference:
- Diaz, KM. Howard, VJ. i sur. Patterns of Sedentary Behavior and Mortality in U.S. Middle-Aged and Older Adults: A National Cohort Study. Annals of Internal Medicine. 2017;167(7):465-475.
- Hoyert DL, Kung HC, Smith BL. Deaths: preliminary data for 2003. Natl Vital Stat Rep 2005;53:1–48.
- Patel AV, Bernstein L, Deka A et al. Leisure time spent sitting in relation to total mortality in a prospective cohort of US adults. Am J Epidemiol. 2010 Aug 15;172(4):419-29. Epub 2010 Jul 22.
Objavljeno 15.03.2019.