Poznato je da tjelesna aktivnost utječe na cjelokupan ljudski organizam potičući neke promjene. Niz se studija bavi upravo razlikama među utjecajem određenih sportova na srčani mišić. Redovna tjelesna aktivnost najveći utjecaj ima na promjene lijevog srčanog ventrikula (klijentke), prostora u koji u srce dolazi kisikom bogata krv iz pluća te odakle se ona dalje pumpa po tijelu pokretima nalik spužve koja se stišće i opušta gurajući krv dalje.

Fizička aktivnost, posebno ona aerobnog tipa, zahtijeva da se veća količina kisika dopremi do mišića što stvara povećane zahtjeve upravo na lijevi ventrikul. Kao odgovor na to dolazi do povećanja ovog dijela srca, kako bi on postao učinkovitiji i postizao potrebne zahtjeve za kisikom.

Utjecaj sporta na veličinu i funkcije srca

Svaki oblik redovne tjelesne aktivnosti ima određeni utjecaj na ljudsko srce, ali čini se da postoje razlike među tim utjecajima po različitim sportovima.

Studija koju su proveli Wasfy, Weiner i sur. 2015. godine pokazala je da profesionalni veslači koji imaju zahtjev za snagom i izdržljivošću imaju veću mišićnu masu lijevog ventrikula od trkača, čime je srce veslača jače, ali i manje pokretno za pumpanje krvi dalje u mišiće.

Studija koju su proveli Currie, Coates i sur. 2018. godine proučavala je razlike u srčanom mišiću između plivača i trkača. Za razliku od trkača, plivači su tijekom svoje fizičke aktivnosti u ležećem položaju te zadržavaju dah što bi moglo utjecati na zahtjeve koji se očekuju od srca te kakao ono reagira i oporavlja se.

Studija je proučavala profesionalne trkače i plivače, a u testiranje su uključeni krvni tlak, otkucaj srca te EKG, koji pokazuje i strukturu i način funkcioniranja srčanog mišića. Testovi su rađeni u fazi mirovanja.

U obje skupine sportaša srce je bilo povećano, a broj otkucaja u minuti je bio oko 50 (kod trkača čak nešto niži), što je također pokazatelj većeg srčanog mišića. U obje skupine bilježi se veća i učinkovitija lijeva klijetka, bilježi EKG.

Plivači vs. trkači

Ipak postoje male razlike u srcima trkača i plivača. Dok su sve lijeve klijetke sportaša napunjene krvlju brže i ranije od prosjeka i brže pumpaju krv tijekom svakog otkucaja srca, te su poželjne promjene naglašenije kod trkača. Njihove klijetke pune se ranije i neupitno više od srca plivača.

Teoretski, te razlike trebale bi omogućiti da se krv brže kreće od i natrag u srce trkača nego što se to događa kod plivača. „No, ove razlike ne pokazuju da srce trkača radi bolje od plivačevog“, ističe jedna od autorica studije.

Budući da plivači vježbaju u vodoravnom položaju njihova srca se ne moraju boriti protiv gravitacije kako bi povratila krv u srce, za razliku od uspravnih trkača. Položaj pogoduje plivačima, pa se njihova srca preoblikuju samo onoliko koliko je potrebno za zahtjeve njihovog sporta i to ostaje manje nego kod trkača. „Rezultati istraživanja naglašavaju koliko su naša tijela izuzetno osjetljiva na različite vrste vježbi.“ Navode autori studije.

Naposlijetku, unatoč manjim ili većim promjenama na srcu, ovisno o sportu kojim se osoba bavi, razvidno je da svaki sport pozitivno utječe na povećanje i učinkovitost srčanog mišića što dodatno doprinosi tezi da bi se svaki pojedinac koji brine za zdravlje trebao baviti nekim sportom.

Reference:

1. Currie, KD. Coates, AM. Slysz, JT. Aubry, RL. Whinton, AK. Mountjoy, ML. Millar, PJ. Burr, JF. Left Ventricular Structure and Function in Elite Swimmers and Runners. Front. Physiol., 28 November 2018.
2. Wasfy, MM. Weiner, RB. Wang, F. Berkstresser, B. Lewis, GD. DeLuca, JR. Hutter, AM. Picard, MH. Baggish, AL. Endurance Exercise-Induced Cardiac Remodeling: Not All Sports Are Created Equal. J Am Soc Echocardiogr. 2015 Dec;28(12):1434-40.

Objavljeno 16.05.2019.