Ako ste redovito na svježem zraku, činite nešto dobro i za mozak i za svoju vitalnost, pokazalo je novo istraživanje. Studiju su vodili istraživači s Instituta Max Planck za ljudski razvoj i Medicinskog centra Hamburg-Eppendorf (UKE).

Tijekom pandemije COVID-19 šetnje su postale popularna i redovita zabava i aktivnost. Ova neuroznanstvena studija sugerira da ova navika dobro utječe ne samo na našu opću dobrobit već i na strukturu mozga. Pokazalo je da ljudskom mozgu koristi čak i kratki boravak na otvorenom i na svježem zraku.

Do sada se pretpostavljalo da nam boravak na otvorenom utječe samo tijekom duljih vremenskih razdoblja, no ova studija pokazuje da čak i kraći boravak u prirodi ima pozitivne učinke.

Boravak u prirodi kao lijek

Autori studije promatrali su ispitanike u trajanju od 6 mjeseci tijekom kojih su na ispitanicima provođeni testovi i rađene magnetske rezonancije. Fokus studije bio je na ponašanju koje su ispitanici bilježili tijekom posljednja 24 sata, a posebno na satima koje su sudionici proveli na otvorenom prije magnetske rezonance.

Uz to su uzimani podaci o unosu tekućine, konzumaciji pića s kofeinom, količini vremena provedenog na otvorenom i tjelesnoj aktivnosti, kako bi autori studije analizirali jesu li ti čimbenici promijenili povezanost vremena provedenog vani i mozga. Da bi se mogle uključiti sezonske razlike, uzeto je u obzir i trajanje sunčevog svjetla u istraživanom razdoblju.

Skeniranje mozga pokazuje da je vrijeme provedeno na otvorenom bilo pozitivno povezano sa sivom tvari u desnom dorzolateralnom prefrontalnom korteksu, koji je gornji (leđni) i bočni dio frontalnog režnja u kori velikog mozga. Ovaj je dio korteksa uključen u planiranje i regulaciju djelovanja, kao i u ono što se naziva kognitivnom kontrolom.

Uz to, poznato je da su mnogi psihijatrijski poremećaji povezani sa smanjenjem sive tvari u prefrontalnom području mozga.

Bez obzira na sve ostalo, boravak u prirodi doprinosi zdravlju mozga

Istraživači su izveli statističke proračune kako bi ispitali utjecaj trajanja sunčevog svjetla, broja sati slobodnog vremena, tjelesne aktivnosti i unosa tekućine na rezultate. Izračuni su otkrili da je vrijeme provedeno na otvorenom pozitivno utjecalo na mozak bez obzira na ostale čimbenike.

„Naši rezultati pokazuju da se naša struktura mozga i raspoloženje poboljšavaju kada vrijeme provodimo na otvorenom. To najvjerojatnije utječe i na koncentraciju, radno pamćenje i psihu u cjelini. Od ispitanika se traži da riješe kognitivno izazovne zadatke i pritom oni nose senzore koji mjere količinu svjetlosti kojoj su izloženi tijekom dana, među ostalim faktorima okoliša“, ističe Simone Kuhn, glavni autor studije.

Rezultati podupiru prethodno pretpostavljene pozitivne učinke hodanja na zdravlje i proširuju ih konkretnim pozitivnim učincima na mozak. Budući da je većina psihijatrijskih poremećaja povezana s deficitima u prefrontalnom korteksu, to je od posebne važnosti za područje psihijatrije.

„Zaključci naše studije daju neuroznanstvenu podršku liječenju mentalnih poremećaja. Liječnici bi trebali redovno propisivati boravak na svježem zraku osobama s mentalnim bolestima.“, navodi Anna Mascherek, ko-autorica studije.

Reference:

Kühn S, Mascherek A, Filevich E, Lisofsky N, Becker M, Butler O, Lochstet M, Martensson J, Wenger E, Lindenberger U, Gallinat J. Spend time outdoors for your brain - an in-depth longitudinal MRI study. World J Biol Psychiatry. 2021 Jul 7:1-7.

Objavljeno 24.07.2021.