Ako živite u Splitu i okolici ili ste se u najvećem dalmatinskog gradu našli na neko vrijeme, a želite dan provesti na planini, imamo nekoliko ideja za vas.

Prije svega imajte na umu da je planinarenje u okolici Splita potpuno drugačije nego što je to u kontinentalnoj Hrvatskoj: dalmatinske planine su pretežito kamenite i često bez previše vegetacije pa je planinarenje nešto teže nego što je to na lakšim planinama.

Gdje god se odlučite krenuti, morate se pripremiti za odlazak u šumu:

• Odjenite se slojevito kako se ne biste prehladili
• Obujte obuću primjerenu odlasku u prirodu
• Ponesite dovoljnu količinu tekućine
• Pazite na vremenske prilike i izbjegavajte ostanak u šumi u kasnim večernjim satima

Dvije najpopularnije destinacije za planinarenje u okolici Splita svakako su planine Kozjak i Mosor, a nešto dalje nalazi se i Biokovo koji je ipak malo ozbiljniji planinarski zalogaj.

Biokovo

Biokovo je planinski lanac Dinarida koji se nalazi iznad Makarske, a najviši vrh mu je Sveti Jure (1762 m) koji je ujedno i drugi najviši vrh u Hrvatskoj. S Biokova je za lijepih i vedrih dana moguće vidjeti Italiju udaljenu čak 250 kilometara, a upravo je Biokovo najviša planina najbliža morskoj obali na Mediteranu što je čini još posebnijom, ali joj daje i prekrasne pogleda, sa bilo kojeg od njenih vrhova.  

Ulaz u Park Prirode Biokovo nalazi se na cesti Makarska-Vrgorac, odakle kreće 23 kilometra duga biokovska cesta sa kojem počinju planinarske staze koje su jako dobro označene.

S obzirom na nadmorsku visinu i činjenicu da se nalazi na razmeđi mediteranske i kontinentalne klime, na Svetom Juri je prosječna godišnja temperatura oko 4 °C, a snijeg se zadržava veći dio godine. Budući da je ovo je jedna od najhladnijih točaka Hrvatske to svakako imajte na umu ako se na Svetog Juru uputite iz nekog primorskog mjesta na kojem su temperature jako visoke.

Osim Svetog Jure kao najviše točke Biokova, na ovoj planini nalazimo više točaka koje prelaze 1000 metara: Troglav (1658 m), Sveti Ilija (1642 m), Šćirovac (1619 m), Kimet (1536 m), Veliki Šibenik (1467 m) i dr.

Kozjak

Kozjak je planina koja se proteže iznad Kaštelanskog zaljeva, a najviši vrhovi su joj Veli vrj (779 m) koji se nalazi iznad Kaštel Gomilice te Sveti Jure (676 m). U dužini od 16 km Kozjak se proteže od Klisa na istoku do prijevoja Malačka na zapadu, a na planini postoji oko 80 kilometara planinarskih dobro obilježenih staza te 4 planinarska doma.

Južna padina Kozjaka vrlo je strma i klisurasta, a sjeverni kameniti obronci postupno prelaze u valovitu visoravan, no najveća posebitost Kozjaka je njena gotovo neprekinuta stijena uzduž cijele planine, visine 50 – 250 m.

Kliški lanac (prijevoj) dijeli planinu Kozjak od planine Mosor.

Mosor

Mosor se proteže uz more, na potezu od Kliškog prijevoja prema jugu, do rijeke Cetine na jugu. S druge strane Cetine nalazi se Biokovo. Najviši vrh Mosora je Veliki Kabal (1339 m), a jedan od planinarski posjećenijih vrhova je Vickov stup (1325 m).

Osim po svojim vrhovima koji prelaze 1000 metara, Mosor je poznat i po nizu špilja i jama koje svakako treba posjetiti prilikom planinarskog obilaska ove dalmatinske planine. Iako je zbog vapnenačke grade Mosor gotovo bezvodan, na njemu ipak postoji nekoliko izvora koji se nalaze u blizini označenih staza i domova.

Držite se pravila ponašanja! 

Odlazak na planinu zahtijeva i držanje pravila ponašanja u prirodi. Svakako ih imajte na umu i pridržavajte ih se:

Odlažite otpad na za to predviđenim mjestima

Ne palite vatru

Ne uništavajte prirodu trganjem ili drugim oštećenjima

Nemojte stvarati buku

Priroda je naša prijateljica, ona nas veseli i pruža nam zdravlje i zadovoljstvo. Vratite joj brigom i poštovanjem da prijateljstvo traje vječno.

Ajmo u planine: Zagreb i okolica (planinarski vrhovi i staze)

Foto: Wikipedia

Objavljeno 01.06.2019.