Meteorolozi se slažu – živimo u desetljeću klimatskih promjena; koje se manifestiraju ekstremnim temperaturnim vrijednostima. Temperatura se promijeni i za deset stupnjeva razlike u 24 sata, a takve nagle promjene vremena najviše smetaju starijim osobama, djeci i kroničnim bolesnicima.

Ipak, vrućine i nagla zahlađenja nakon njih, poseban napor predstavljaju sportašima i rekreativcima koji su navikli trenirati i vježbati na otvorenom. Dok u fitness dvoranama rade klima uređaji i tako dozvoljavaju vježbanje i na +37 stupnjeva, joggeri na temperaturi od +30 stupnjeva kakva je ovog ljeta često bila već i rano ujutro, ali i predvečer kad se najčešće joggira, moraju uložiti puno veći napor kako bi savladali iste dionice. Tome zasigurno pridonosi i vlažan zrak naročito uz more, stoga lungomare i trčanje uz more kao iz filmova, i nije najbolje mjesto za trening.

Što se točno događa s organizmima sportaša u takvim uvjetima? Istraživanje provedeno na mlađim muškim osobama, za vrijeme treninga u trajanju od 60 minuta s polusatnim hlađenjem, pokazalo je zanimljive rezultate. Mjerena je temperatura tijela, temperatura površine tijela i otkucaji srca. Uz isprekidana hlađenja, unutarnja temperatura tijela ostala je jednaka za vrijeme treninga i hlađenja, uz manjak tekućine zbog pojačanog znojenja koje je utjecalo na zamjetno smanjenje temperature površine tijela.

U broju otkucaja srca nije zabilježena veća razlika tokom trajanja treninga, ali jest smanjena za vrijeme hlađenja. U ovom su istraživanju sportaši bili odjeveni u majice s efektom hlađenja, sličnim onima kakve naši nogometaši nose prilikom utakmica. Navedena odjeća nije imala ni pretjeranog efekta na rezultate natjecanja.

Ipak, znanstvenici su proveli još jedno istraživanje- koliko su veće temperature utjecale na rezultate maratona u Bostonu zabilježene tokom prošlog i s početka ovog stoljeća. Kada su temperature bile veće, ciljno vrijeme maratonaca bilo je sporije. Nije neobično s obzirom na veću količinu energije i napora koji je potrebno uložiti kako bi se postigli željeni rezultati. Energiju koje tijelo koristi na borbu protiv vrućina istovremeno gube mišići.

Mladi, zdravi sportaši prilagođavaju se termoregulacijom znojenjem, uobičajenim načinom rashlađivanja organizma za vrijeme treninga. Veće vanjske temperature na njihov organizam imaju učinak poput pojačanog treninga – gubi se više tekućine znojenjem, potrebno je više kisika pa se stoga i drugačije diše.

Liječnici napominju – svi bi se trebali pridržavati nekoliko važnih pravila koje sportaši već odavno znaju:

1. izbjegavati vježbanje na vrlo visokim temperaturama u najtoplije doba dana i na suncu;
2. nošenje prikladne odjeće, lagane pamučne ili specijalne namijenjene sportašima za hlađenje;
3. dovoljna hidracija prilikom treninga vodom ili izotoničnim napitcima koji će još za vrijeme treninga nadoknaditi izgubljene minerale;
4. pravilna prehrana – svaki sportaš zna da ne smije punog trbuha na trening, a i koje namirnice mora jesti prije i koje poslije treninga.

Prisjetimo se samo velikih nogometnih natjecanja i atletike koje se odvijaju usred ljeta na vrlo visokim temperaturama i na suncu. Vrhunski sportaši pripremaju svoje organizme na vrlo visok napor kako bi to sve bez problema podnijeli. Srećom po njih, i suparnici se natječu na istim temperaturama pa im je utoliko lakše, iako cjelokupni rezultat, kao onaj s početka priče, može biti lošiji ukoliko je i klima teže podnošljiva. Često su dnevni termini natjecanja prebacivani za večernje, a utakmice sa mlađim sportašima i djecom otkazivani.

Nagla zahlađenja najviše štete kroničnim bolesnicima, koji imaju neuroloških i krvožilnih problema. Sportaši koji i po 90 minuta trče na +35 stupnjeva, nagli pad temperatura dožive puno lakše, uz ipak ponešto bolje rezultate.

Objavljeno 08.08.2013.