Još je jedna znanstvena studija potvrdila: vlasnici pasa žive dulje, a posebno se to odnosi na osobe koje su preživjele srčani ili moždani udar.

Manji rizik od smrti

Studija koju su proveli Mubanga i sur. pokazala je da je posjedovanje psa povezano s 33% manjim rizikom od preuranjene smrti osoba koje su preživjele srčani udar te 27% manjim rizikom od preuranjene smrti osoba koje su preživjele moždani udar, u usporedbi s osobama koje nemaju psa. Također, posjedovanje psa je povezano s 24% nižim rizikom od smrti od bilo kojeg uzroka te 31% nižim rizikom od srčanog ili moždanog udara u usporedbi s osobama koje nemaju psa.

Stoga, posjedovanje psa povezano je s duljim životom, boljom kvalitetom života u starijoj dobi, većom i češćom tjelesnom aktivnošću te smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, ali i boljom kvalitetom života kod osoba koje su preživjele srčani ili moždani udar.

Ranija istraživanja su pokazala da posjedovanje psa za kućnog ljubimca sprječava društvenu izolaciju, ali i poboljšava fizičku kondiciju, te čak snižava krvni tlak.

Bolja kondicija i veća funkcionalnost

Stručnjaci savjetuju da svaka odrasla osoba tjedno treba barem 2,5 sata biti aktivna u nekoj umjerenoj aktivnosti. Posjedovanje psa i šetnje koje se svakodnevno s njim rade svakako značajno doprinose postizanju toga cilja.

Studija koju su proveli Curl i sur. pokazala je da starije osobe koje posjeduju psa imaju prosječno niži indeks tjelesne masti, manje fizičkih ograničenja povezanih sa starenjem, manje posjeta liječniku godišnje te učestalije tjelesne aktivnosti.

Zdravija tjelesna težina

Problem s viškom tjelesne težine često je povezan s pitanjem motivacije. Naime, za skidanje viška kilograma potrebno je biti motiviran na redovnu tjelesnu aktivnost.

U slučaju posjedovanja psa, ta motivacija je posredna: osoba je motivirana na šetnju radi ljubavi prema svom kućnom ljubimcu i njegovim potrebama, te pritom svakodnevne šetnje ne doživljava kao redovnu i obaveznu tjelesnu aktivnost. Na taj način odgovornost prema psu doprinosi kretanju i smanjenju tjelesne težine.

Bolje podnošenje svakodnevnog stresa

Fizička aktivnost, bez obzira kojom se bavili, doprinosi smanjenju stresa, odnosno olakšava nošenje sa svakodnevnim stresnim situacijama. Upravo zbog toga, šetnje sa psom, pa makar bile i one kratke od 10-15 minuta doprinose smanjenju anksioznosti te povećavaju razine hormona serotonina i dopamina koji su povezani s boljim raspoloženjem.

Dodatno, uz šetnje psa, vrijeme provedeno sa psom dokazano smanjuje napetost i poboljšava raspoloženje njegovog vlasnika.

Zaključak

Stoga, udomljavanje ili kupnja psa za kućnog ljubimca savjetuje se osobama koje su preživjele srčani ili moždani udar jer će šetnja psa koja zahtijeva 2 ili 3 izlaska iz kuće doprinijeti ukupnom dnevnom kretanju, poboljšanju kardiovaskularnog zdravlja, aerobne izdržljivosti, snižavanju krvnoga tlaka, ali i boljem raspoloženju, većoj društvenoj uključenosti te nižem riziku od anksioznosti i depresije.  

Reference:

1. Curl AL, Bibbo J, Johnson RA. Dog Walking, the Human-Animal Bond and Older Adults' Physical Health. Gerontologist. 2017 Oct 1;57(5):930-939.
2. Mubanga M, Byberg L, Egenvall A, Ingelsson E, Fall T. Dog Ownership and Survival After a Major Cardiovascular Event. Circulation: Cardiovascular Quality and Outcomes, 2019; 12 (10)

Objavljeno 21.10.2019.